Podgorica, (MINA) – Predložena zakonska rješenja o tužilaštvu, o kojima će Skupština raspravljati 18. februara, ugrozila bi ustavni položaj, odnosno ustavna načela o jedinstvu i samostalnosti Državnog tužilaštva i nezavisnosti u radu državnih tužilaca i otvorila prostor za nedopustivi politički uticaj.
To je ocijenjeno u zajedničkom reagovanju Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore na predloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju
Navodi se da su potpisnici reagovanja zatečeni saznanjem da bi Skupština, na vanrednom zasijedanju, mogla usvojiti te zakone mimo konsultacija i mišljenja državnih tužilaca, eksperata Evropske i Venecijanske komisije, i svih drugih koji bi stručnim mišljenjem mogli doprinijeti poboljšanju zakonskih rješenja u toj oblasti.
„Bez presedana je situacija da smo se o predloženim izmjenama zakona, na kojima se temelji organizacija, funkcionisanje i položaj državnotužilačke organizacije, mogli informisati samo putem sajta Skupštine Crne Gore“, kaže se u reagovanju.
Njegovi potpisnici navode da su uvjereni da sadržina zakonskih predloga ima samo jedan cilj – ostvarivanje direktnog uticaja politike na funkcionisanje tužilačke organizacije, i predstavlja, ne samo udar na dostignuća izvršenih reformi u toj oblasti, već i na tok pristupnih pregovora.
U reagovanju se navodi da bi se, usvajanjem tih zakonskih rješenja, pregovori sa Evropskom unijom nesumnjivo usporili.
„Jer svi koji poznaju obim i složenost posla Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) znaju da bi ponuđena rješenja obavezno dovela do prekida, a u nastavku, kako ga zamišljaju zakonopisci, do neminovnog usporavanja procesa rada, što bi za posljedicu imalo izostanak rezultata koji se očekuju u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno od ovog dijela tužilačke organizacije“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da je predloženim izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu predviđeno da Tužilački savjet i čine četiri državna tužioca koje bira Konferencija državnih tužilaca, pet članova koje bira Skupština i jedan predstavnik Ministarstva pravde, „što ide u pravcu uspostavljanja eksternog tijela u kojem bi učešće državnih tužilaca bilo irelevantno u smislu profesionalnog uticaja na donošenje odluka“.
„Predloženi sastav Tužilačkog savjeta, u kojem bi članovi iz reda državnih tužilaca bili u manjini, doveo bi do uspostavljanja pune političke kontrole nad Državnim tužilaštvom i dovođenja u položaj u kojem bi ono zadovoljavalo periodične interese pojedinih političkih struktura“, kaže se u reagovanju.
To je, kako su naveli iz Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice VDT-a i Udruženja državnih tužilaca, u suprotnosti sa obavezujućim međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njihovim riječima, prihvatanjem predloženih rješenja i sam naziv Tužilački savjet bio bi upitan, jer izgubio ustavni karakter i, osim u nazivu, funkcionalno bi prestao da postoji, odnosno to bi bio svojevrsni politički savjet.
Posebno je, kako se navodi u reagovanju, neprihvatljiva predložena odredba kojom se ukida postojeći Tužilački savjet, kao tijelo koje ima ustavni položaj i obezbjeđuje samostalnost Državnog tužilaštva.
„Čime je onemogućeno ostvarivanje ustavnih i zakonskih nadležnosti ovoga tijela i prekinut kontitinuitet u radu koji je neophodan za zakonito funkcionisanje državnotužilačke organizacije“, dodaje se u reagovanju.
Iz Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice VDT-a i Udruženja državnih tužilaca su kazali da Predlog zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, ni po strukturi, ni po sadržini normi, nema karakter novog zakona.
Kako su naveli, tekstom predloga, osim u pogledu izmjene naziva organa i nosilaca funkcije u organu, nije izmijenjena nijedna norma važećeg Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
Zato, smatraju potpisnici reagovanja, predloženi Zakon uopšte nema ustavni osnov za njegovo donošenje sadržano u članu 16 Ustava Crne Gore, „jer prema izgrađenoj teoriji i praksi zakonodavne aktivnosti, novi zakon donosi se kad se pretežno ili u cjelini vrše izmjene i dopune postojećeg zakona“.
„Stoga, odgovor na pitanje čime se pet poslanika Skupštine rukovodilo, stavljajući Predlog novog zakona, jasno se razotkriva u jedinoj novoj odredbi člana 48 Predloga, kojom bi smisao i svrha novog zakona bio u činjenici da glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci izabrani po Zakonu o SDT-u, dobiju status neraspoređenih tužilaca“, kaže se u reagovanju.
Dakle, kako se navodi, cilj predloga je u direktnom političkom obračunu sa postojećim tužilačkim kadrom u SDT-u i ugrožavanje ustavnog položaja i nadležnosti Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.
Ocjenjuje se da bi predloženo rješenje da VDT, do izbora rukovodioca Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, preduzima samo radnje koje ne trpe odlaganje u predmetima koji su bili u nadležnosti SDT-a, dovelo bi do prekida procesa rada u predmetima iz stvarne nadležnosti SDT-a i VDT-a.
To bi, upozoravaju iz Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice VDT-a i Udruženja državnih tužilaca, imalo nesagledive posljedice u borbi protiv najtežih oblika kriminala, a ohrabrilo učinioce ovih krivičnih djela.
„Očigledno je da bi predložena zakonska rješenja ugrozila ustavni položaj, odnosno ustavna načela o jedinstvu i samostalnosti Državnog tužilaštva i nezavisnosti u radu državnih tužilaca i otvorila prostor za nedopustivi politički uticaj“, zaključuje se u reagovanju.
