Podgorica, (MINA) – Državne institucije dužne su da ohrabre i podrže žene da značajno više učestvuju u društvenom i poslovnom životu Crne Gore, ocijenio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
On je na sjednici Ženskog parlamenta kazao da su se, dobivši pravo glasa ustavom iz 1946, žene u Crnoj Gori konačno mogle uključiti u sve društvene procese, ali da ni nakon 75 godina ta uključensot nije potuna i ravnopravna.
„Na tome svi moramo da radimo. To nije samo ustavna i međunarodno-pravna obaveza, to je korak ka ispunjenju pravde. U tome nam sigurno ne pomažu mizogini i seksistički komentari i izjave, foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, a naročito žene u politici“, rekao je Bečić.
On je osudio sve izjave i uretke kojim se žene objektivizuju i vrijeđaju samo zato što su žene, ali i svako nasilje nad ženama koje, kako je rekao, dodatno udaljava od ravnopravnosti.
„Svako nasilje, pa i nasilje prema ženama u politici, nužno je što prije procesuirati i po zakonu kazniti“, poručio je Bečić.
On je kazao da kriza uzrokovana covid 19 najveće posljedice ostavila na žensku populaciju koja zbog toga što je marginalizovana u mnogim oblastima, trpi i najteže posljedice.
Bečić je rekao da su rezultati istraživanja o nasilju nad ženama u politici i više nego zabrinjavajući i da pozivaju na zajedničku akciju svih činilaca društva.
„Dužnost svih institucija države je da ohrabe i podrže žene da značajno više učestvuju u društvenom i poslovnom životu Crne Gore i kreiraju ga prema svom biću“, poručio je Bečić.
On je ukazao da žene čine više od polovine stanovništva Crne Gore i da i dalje nijesu zastupljene u vodećim oblastima nauke, politike i biznisa.
„Proces uključivanja žena u sve procese odlučivanja mora biti dovršen. Sve institucije države i nevladin sektor posvećene su podizanju svijesti o ženskim pravima kao ljudskim pravima i u tom smislu moramo i više i bolje“, rekao je Bečić ističući da žene u pravima i obavezama moraju biti ravnopravne sa muškarcima.
Kako je naveo, nije ponosan na činjenicu da sadašnji saziv parlamenta ima samo 20 poslanica, ali je zadovoljan što je prvi put od uvođenja višestranačja žena potpredsjednica najvećeg zakonodavnog doma.
Predsjednica Odora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić podsjetila je da indeks rodne ravnopravnosti pokazuju da su žene u Crnoj Gori najmanje jednake kada je riječ o moći, a slijede vrijeme, znanje, novac i rad, dok su najviše jednake u dijelu zdravlja.
„Kada se sve ima u vidu postaje jasno kako težak rez u već postojećoj nejednakosti može da stvori pandemija ovakvih razmjera. Teret ove krize su najteže podnijele žene budući da one rade u sektorima privrede koji su bili pod najsnažnijim udarcem krize, ili dva sektora a koja su značajnoj mjeri feminizovana a to su zdravstvo i prosvjeta“, navela je Jelušić.
Ona je istakla da je nerazumijevanja značaja rodne ravnopravnosti u suštini nerazumijevanje ekonomije jedne zemlje, njenog održivog i demokratskog razvoja.
„Kroz pandemiju smo vidjeli da su se utvrdile i učvrstile patrijahalne rodne uloge, da „neutralni“ zakoni ne djeluju jednako na žene i muškarce, da ne postoje rodnosenzitivni ciljevi, da smo daleko od rodnog budžetiranja, da ne pokazujemo dovoljno pažnje na osnaživanje žena posebno onih koje trpe višestruku diskriminaciju“, dodala je Jelušić.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da ne postoji nijedno ozbiljno istraživanje koje ne pokazuje podređenu ulogu i položaj žena u crnogorskom društvu.
On je kazao da je postojeća epidemija dodatno zakomplikovala ionako težak položaj žena u Crnoj Gori i dodao da je zabrinut zbog izvještaja UNDP-a u u kojem je ocijenjeno da pandemija covid 19 može urušiti ravnopravnost žena koja je ostvarena u proteklih dvije i po decenije.
Bjeković je kazao da su posebno ugrožene žene žrtve nasilja u porodici, ističući da poslednjih godina raste broj predmeta pred prekršajnim sudovima koji se tiču nasilja u porodici.
„Ove godine je u radu bilo preko dvije hiljade predmeta, prošle godine nešto malo manje, ali vraćajući se unazad nikako da se otmem utisku da je to indikator sa kojim treba da se pozabavimo i utvrdimo da li je nivo sankcija koje smo utvrdili dovoljan da zaustavimo ovaj trend“, rekao je Bjeković.
On je kao posebno osjetljive kategorije naveo žene sa invaliditetom, žene koje dolaze iz tradicionalno marginalizovanih grupa, posebno romske populacije, i žene iz seoskih domaćinstava.
Prema riječima ombudsmana, problem žena na tržištu rada dodatno je pojačan jer je pandemija prouzrokovala brojne probleme u ekonomskoj, socijalnoj i svakoj drugoj sferi.
Ministarka javne uprave Tamara Srzentić rekla je da više od godinu pandemija covid-a 19 utiče na egzistenciju i zivote širom svijeta.
„Još nije gotovo ali već sada možemo vidjeti da njegove ekonomske i socijalne posledice imaju regresivan učinak ne samo na ekonomije u svijetu već i ravnopravnost polova. Kada budemo svodili balans svih šteta koje je pandemija izazvala neće biti iznenađenje ako utvrdimo da je najranjivija bila žena“, kazala je Srzentić.
Prema njenim riječima, društvene mreže postaju sve više mediji koji se koriste za rodno nasilje nad ženama, koje se umjesto opravdane kritike izlažu mizoginiji i rodnoj mržnji.
Srzentić je kazala da, iako su žene veoma prisutne u medijima, medijski sadržaj veoma često zna biti neodovljno rodno izbalansiran.
Ona je istakla da želim Crnu Goru koja osnažuje djevojčice i mlade žene da se bave tehnologijom, politikom ili bilo kojim poslom koji će učiniti svijet ljepšim mjestom za sve.
Srzentić je kazala da se rodna ravnopravnost ne tiče samo žena već i muškaraca, jer je patrijarhat znatno uticao na stereotipe o ženama.
„Borba za ravnopravnost je borba u koju ne idemo jedni protiv drugih, već udruženi i međusobno ohrabreni kako bi smo uvidjeli propuste i greške u patrijahalnom vaspitanju, koje su toliko česte da ih prihvatimo kao normalnost pa nam se odstupanje od njih čini kao pogrešno“, rekla je Srzentić.
Poslanica Demokratske partije socijalista Vesna Pavićević kazala je da se položaj žena usljed pandemije najviše promijenio, gdje su se zbog zatvaranja gradova i porodica u svoje domove, u okviru mjera za suzbijanje širenja korona virusa, povećali rizici od nasilja.
„Rizici od porasta nasilja u porodici nijesu ograničeni na domove u kojima je taj problem već postojao već sada strahovi oko nesigurnosti radnih mjesta i finansijskih poteškoća povećavaju vjerovatnoću sukoba i nasilja u porodici“, ukazala je on.
Ona je ponovila da, u vremenu pandemije i ekonomske nestabilnosti, teret krize prvo pada na ženu.
„Žena svojom snagom solidarnošću i nevidljivim radom pomaže održavanju porodice, sistema i države. I sada ćemo pokazati snagu da ostanemo i opstanemo na braniku države Crne Gore i našeg evropskog puta“, poručila je Pavićević.
Maja Lutovac iz Ministarstva pravde, ljduskih i manjinskih prava kazala je da borba žena za ekonomsku, socijalnu i političku ravnopravnost sa muškarcima, iako traje više do 100 godina, još nije završena.
„I danas se žene u skoro cijelom bore sa predrasudama is tereotipa naročito u javnom i poliitčkom životu, čemu smo svjeodci proteklih dana“, navela je Lutovac.
Ona je kazala da su žene i dalje u nezavidnom ekonomskom položaju i nerijetko izložene ekonomskom i fizičkom nasilju, seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.
Lutovac je najavila da će uskoro na dnevnom redu Vlade biti donošenje četvrtog strateškog dokumenta – Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost 2021-2025.
