Podgorica, (MINA) – Nedostatak odgovornosti političkih elita ne može se prevazilaziti uvođenjem v.d. stanja u svim sferama, čime to postaje pravilo, a ne izuzetak, kazao je pravni savjetnik u Građanskoj alijansi Pavle Ćupić.
Vlada je 20. januara utvrdila Predlog izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, kojim je predviđeno da mandat vršioca dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) može trajati do izbora čelnika tužilaštva u punom mandatu.
Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu crnogorski parlament razmatraće u subotu.
Ćupić je agenciji MINA rekao da je saglasan sa tim da česte personalne promjene na poziciji (v.d.) VDT-a, a samim tim i predsjednika Tužilačkog savjeta, mogu negativno uticati na rad institucije.
Međutim, kako je kazao, ni uvođenje v.d. stanja u cilju rješavanja trenutnih problema nikako ne može biti dobra praksa.
„Ne može se nedostatak odgovornosti političkih elita prevazilaziti uvođenjem v.d. stanja u svim sferama, čime to postaje pravilo, a ne izuzetak“, naveo je Ćupić.
Prema njegovim riječima, mnogi predlozi koji dolaze od predstavnika Vlade, kao i predstavnika političkih partija, odaju utisak da se na adekvatan način ne shvata ozbiljnost situacije u kojoj se Crna Gora nalazi.
“O toj ozbiljnosti govori i činjenica da se na skupovima Evropske unije Crna Gora karakteriše kao država sa političkom krizom”, kazao je Ćupić.
On je rekao da izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu, koja se konkretno odnosi na produženje mandata v.d. VDT-a, ne podržavaju iz prosto praktičnih razloga.
“V.d. stanje se razumije kao trenutno vršenje dužnosti na određenoj poziciji i kao prelazno rješenje, te mu se nikako ne može dati neograničeno trajanje”, naveo je Ćupić.
Prema njegovim riječima, predloženim izmjenama Zakona stiče se utisak da se opet u prvi plan stavljaju neki drugi interesi u odnosu na one koji bi zaista trebalo da budu u fokusu djelovanja Vlade, a to su interesi građana i države.
“U trenutku kada Crnoj Gori prijeti i zaustavljanje pregovora sa Evropskom unijom (EU) i kada su nam upućene kritike od Evropske komisije upravo i na temu v.d. stanja, ovakva odluka bi donijela samo negativne posljedice po Crnu Goru”, smatra Ćupić.
Kako je kazao, u ovom kontekstu su možda i najznačajnije sugestije Venecijanske komisije, koje su se odnosile na beskrajno produžavanje v.d. stanja.
Ćupić je podsjetio da je ukazano na potrebu pronalaženja mehanizma za sprečavanje blokade umjesto održavanja v.d. stanja, i da se očekuje puno veća opreznost i odgovornost donosilaca odluka.
“Takođe, želim istaći da ni na koji način ne sumnjamo i ne dovodimo u pitanje profesionalne kvalitete aktuelne v.d. VDT-a Maje Jovanović i pozdravljamo njen dosadašnji rad i ostvarene rezulate”, naveo je Ćupić.
Upitan smatra li da bi usvajanje Predloga izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu demotivisalo parlament da izabere VDT-a u punom mandatu, on je kazao da se u tom slučaju pitanje izbora VDT-a ne bi našlo na vrhu agende poslanika, pogotovo imajući u vidu da je ova godina izborna.
“Tako da će veći fokus biti na kampanji za predsjedničke izbore, a eventualno i vanredne parlamentarne, ako do njih dođe”, ocijenio je Ćupić.
On je pozvao sve političke aktere da konačno djeluju u skladu sa svojim odgovornostima, otvore iskren dijalog i riješe ovo pitanje kako bi se izašlo iz v.d. stanja.
Ćupić je, odgovarajući na pitanje šta pokazuje činjenica da se funkcija VDT-a od oktobra 2019. godine obavlja u kapacitetu vršioca dužnosti, rekao da bi parlament trebalo da bude mjesto dijaloga, gdje će se nalaziti rješenja za ovakve izazove.
“Ipak, iz nekog razloga je taj dijalog izostao, pa se s razlogom postavlja pitanje čiji je interes da Crna Gora nema funkcionalne institucije i da već duže vrijeme ne može da izađe iz v.d. stanja”, kazao je Ćupić.
Kako je naveo, ako se ima u vidu činjenica da se sve parlamentarne partije zalažu za vladavinu prava i jačanje nezavisnih institucija i da svi navode da žele da vide Crnu Goru u EU, postavlja se pitanje zašto se sve radi kako nijedan od tih ciljeva ne bi bio postignut.
“Ukoliko se ovakva praksa nastavi, vrlo je moguće da ona demotivišuće djeluje na potencijalne kvalitetne kandidate da se prijavljuju na konkurs za VDT-a”, ocijenio je Ćupić.
Zato se, kako je poručio, mora postići kompromis oko najvažnijih državnih pitanja, kao što je uspostavljanje jakih i nezavisnih institucija, koje su izuzetno značajne za vladavinu prava i članstvo u EU.
Na pitanje da li zabrinjava predlaganje rješenja kojima se v.d. stanja unedogled produžavaju, Ćupić je odgovorio da iskustvo govori u prilog mišljenju da ovo rješenje nije dobro.
“U prilog ovome govori i to da su tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika započela treći mandat, iako su prvobitno izabrani na jedan mandat od četiri godine”, rekao je Ćupić.
On je ukazao da je Ustavom propisano da je mandat Sudskog savjeta četiri godine.
“Ta činjenica očigledno nije obavezivala tadašnjeg zakonodavca koji je propisao da ovim ljudima mandat traje do izbora novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika”, naveo je Ćupić.
On je kazao da javna rasprava povodom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu nije organizovana, i da to predstavlja primjer loše prakse.
“Uvijek je najbolja opcija ići transparentno u svim procesima, pogotovo u onima koji su osjetljivi, a ovaj to sigurno jeste, naročito u kontekstu kritike EU i domaće javnosti”, dodao je Ćupić.
On je poručio da takva praksa ne pospješuje vladavinu prava, već je urušava, i da ne smije biti prihvatljiva.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
