fbpx
26.6 C
Podgorica
August 10, 2022.
NaslovnicaCrna GoraMedijski pismen građanin preduslov za demokratizaciju društva

Medijski pismen građanin preduslov za demokratizaciju društva

Podgorica, (MINA) – Medijski pismen građanin preduslov je za demokratizaciju crnogorskog društva, jer može da donosi racionalne odluke, rekao je analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović.

On je naveo da se tema medijske pismenosti dugo godina provlači kroz crnogorski javni diskurs i da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je inkorporirala medijsku pismenost kao izborni predmet u srednjim školama.

„Međutim to nije zaživjelo i čini mi sa, prema podacima koje sam nedavno i čuo, interesovanje iz godine u godinu opada, tako da to nije na zadovoljavajućem nivou“, kazao je Jovanović u podkastu agencije MINA.

Jovanović je objasnio da je medijska pismenost sposobnost kritičkog pristupanja vrednovanja, analiziranja i upijanja informacija.

„Samo građanin, koji može kritički da vrednuje stvari, je preduslov za napredak demokratije, za demokratizaciju crnogorskog društva, jer takav građanin može da donosi racionalne odluke“, rekao je Jovanović.

Kako je kazao, prema indeksu medijske pismenosti koji obuhvata 35 zemalja, Crna Gora je prošle godine bila na 32. mjestu.

Jovanović je istakao da je pogotovo važna medijska pismenost među mladima, jer su oni najviše izloženi informacijama sa svake strane.

„Medijska pismenost preduslov za izlazak iz krize koja se naziva kriza lažnih vijesti i dezinformacija, ne samo u crnogorskom, nego i svakom društvu“, smatra Jovanović.

On je naveo da je u Crnoj Gori posljednjih nekoliko mjeseci jedna od dominantnih tema rat u Ukrajini i da se kroz određene crnogorske medije plasira sve ono što se može pronaći na ruskim državnim medijima.

“Odnosno narativi, dezinformacije da se rat gotovo ne odvija, da Ukrajinci možda napadaju sami sebe, do toga da se ruske trupe zapravo ne nalaze u Ukrajini“, rekao je Jovanović.

Jovanović je dodao da je to nešto što se ne nalazi samo posljednjih dana i da su to određeni mediji koji u Crnoj Gori preuzimaju i plasiraju takve informacije u kontinuitetu.

„Sa druge strane, nešto što je više lokalno nego globalno jeste tema 13. jula – Dana državnosti. Pa smo tako, prije nekoliko dana, imali jedan crnogorski mediji, koji je pokušao da negativno izvijesti o tom događaju“, kazao je Jovanović.

Kako je ocijenio, u crnogorskoj javnosti često se dezinformacija i lažne vijesti razumiju kao sinonimi.

„Ono što razlikuje dezinformaciju sa jedne i lažnu vijest sa druge strane jeste što je lažna vijest potpuno izmišljena“, istakao je Jovanović i pojasnio da je dezinformacija kombinacija istine i laži.

Jovanović je rekao da ti oblici manipulacija imaju za cilj da usmjere javno mnjenje ili ga možda kreiraju po određenom pitanju i da uvijek igraju na teme koje polarizuju društvo.

„Zato pet godina, koliko se već bavimo tom temom, rijetko smo kad vidjeli dezinformacije na temu EU jer postoji ogroman konsenzus, velika većina građana, prema istraživanjima 75-80 odsto podržava članstvo. Pitanja poput NATO-a, pitanja oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koronavirusa i vakcina, su teme koje su plodno tlo za širenje dezinformacija i lažnih vijesti“, kazao je Jovanović.

On je, govoreći o medijskom ratu dezinformacijama, kazao da se uvijek kreće od 2016. godine i američkih predsjedničkih izbora koji su bili posebni na mnogo načina.

„Čini se da je upravo te godine krenulo da se negdje instalira termin dezinformacija i lažnih vijesti u javni diskurs, što kod stručne što kod laičke javnosti“, rekao je Jovanović.

Jovanović je istakao da bi bilo neiskusno tvrditi da su dezinformacije i lažne vijesti produkt 21. vijeka, jer su vjerovatno ljudi kada su počeli prvi put da govore i kada su osmislili jezik počeli da se služe neistinama.

On je ocijenio da društvene mreže imaju veliku ulogu i da su doprinijele da se danas govori o tom problemu.

Jovanović je kazao da funkcionisanje dezinformacija i njihova prisutnost nije samo zasluga mreža, već i ljudi.

„Fejsbuk jednom kada utvrdi koja su vaša politička uvjerenja, odnosno šta se vama sviđa, oni će vam dati mnogo više informacija koje podržavaju tu vrstu razmišljanja, paradigme i političkih opcija, sa ciljem da vas zadrži na toj platformi“, rekao je Jovanović.

To je, kako je pojasnio, model na kojem društvene mreže utiču na širenje dezinfromacija.

Upitan šta prvo građanin može da vidi što može da mu ukaže da li je ta informacija tačna, Jovanović je kazao da je prvo da se pogleda sam naslov, ali da se tu ne zaustavi.

„Drugo je da se provjeri autor, da li je to neko ko nam je poznat od ranije ili je potpuno nov, ista je riječ o mediju, da li ima svoj impresum ili je anoniman“, pojasnio je Jovanović.

On je istakao da su mediji temelj svakog društva, a profesionalni mediji preduslov za demokratsko društvo.

„Profesionalni mediji generalno u posljednjih dvije, tri godine u Crnoj Gori su se pokazali zaista dobro, da se ne sjećam sad da li je bilo previše nekih spornih pitanja, problema, odnosno namjernog širenja dezinformacija i lažnih vijesti“, rekao je Jovanović.

Jovanović je, govoreći o botovima, kazao da se bot u crnogorskom rečniku razumije kao aktivista određene političke opcije ili partije.

„Međutim, bot u svom izvornom značenju apsolutno ne znači, zapravo bot nije čovjek, bot je skraćeno od robot. Bot je program koji programer napravi da radi repetetivne, dosadne zadatke“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, bota je lako kreirati, lako mu je dati lice, ali ne i autentičnost.

On je naveo da Crna Gora, Srbija, ni bilo koje malo tržište društvene mreže ne zanima i da zato ni nemamo regionalnu kancelariju bilo koje mreže ovdje.

Kako je kazao, situacija je malo drugačija u Americi, Velikoj Britaniji, Australiji, to su zemlje koje su dovoljno moćne da pokrenu postupak protiv Fejsbuka i Zukenberga dovedu pred Senat.

Jovanović je rekao da Fejsbuk ima skoro 500 hiljada naloga u Crnoj Gori, ali da to ne znači da toliko ljudi ima naloge.

„Sa druge strane imate instagram, koji je, prema nekim podacima koje sam vidio, 317 hiljada ima. Onda dolazi Tviter, on je doživio svoj procvat početkom 2021. godine, kada se veliki broj nosilaca funkcija preselio na Tviter. Koliko ima korisnika ne znam“, dodao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, Telegram je društvena mreža koja je izazvala probleme u američkom društvu, koju koriste uglavnom desničari.

„To je jedan trend korišćenja Telegrama od ultra desnih aktivista, partija i pojedinaca. Negdje zabranom Sputnjika vidio sam da veliki broj portala koji prenose informacije Sputnjika su pozvali svoje čitaoce da koriste Telegram“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da u Crnoj Gori postoje mediji koji voljni da sarađuju u borbi protiv dezinformacija, organizacije civilnog društva, međutim čini se da nedostaje političke volje.

„Potrebno je imati institucije i pojedince u tim institucijama, koji će biti svjesni da je demokratiju potrebno štititi od raznih upada sa strane, malignih uticaja, u ovom slučaju dezinformacija“, naveo je Jovanović.

Na pitanje koliko je rat dezinformacijama uticao na crnogorske građane da se ne vakcinišu, Jovanović je istakao da je to veliki problem na globalnom niovu.

„Mi smo kao dio jedne veće zajednice dobili i dio tih problema da rješavamo. Pa su tako sve dezinformacije i lažne vijesti koje su cirkulisale negdje po svijetu, a koje su se ticale pitanja zdravstva, vakcina i kovida, stigle u Crnu Goru“, rekao je Jovanović.

On je dodao da je bio pozitivno iznenađen koliko crnogorski main stream mediji nijesu podlegli pritisku u širenju neprovjerenih informacija.

Jovanović je istakao da su, pored koronavirusa, postojale dezinformacije oko 5G mreže.

On je, govoreći o dezinformacijama u kontekstu rata u Ukrajini, naveo da je po polarizaciji crnogorskih medija mogao da se vidi način na koji oni izvještavaju o kompletnoj situaciji.

„Dok se sa jedne bilo dosta oprezno u prenošenju jedne i druge strane, sa druge strane imamo crnogorske medije koji šalju svoje novinare tamo koje ne zanima da li je nešto tačno ili ne već samo prenose ono što se može naći na ruskim državnim medijima“, rekao je Jovanović.

Kako je rekao, nije problem samo medija, već i brojnih organizacija i ljudi na društvenim mrežama koji podgrijavaju taj narativ da se ništa zapravo ne dešava, odnosno da Ukrajina samu sebe napada.

„Svakako da je to tema koja je dodatno polarizovala, ionako polarizovano crnogorsko društvo. Imali smo šetnje podrške Rusiji i Ukrajini, u jednoj maloj državi. Sve je to bavljenje temama od sekundarnog značaja“, naglasio je Jovanović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije