fbpx
16.9 C
Podgorica
October 6, 2022.
NaslovnicaCrna GoraIzostaje komunikacija nadležnih o zaštiti životne sredine

Izostaje komunikacija nadležnih o zaštiti životne sredine

Podgorica, (MINA) – Komunikacija nadležnih sa građanima je ključan segment zaštite životne sredine, ali u Crnoj Gori ona izostaje, rekla je Jelena Marojević Galić iz organizacije Parkova Dinarida.

Marojević Galić je kazala da bi, shodno planovima, Crna Gora trebalo da ima uvezan sistem četiri regionalne deponije u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Baru, kao i reciklažnih centara.

Ona je navela da se, nakon što se dođe do konkretizacije i izgradnje regionalnog centra za otpad u nekoj od tih opština, može očekivati problem sa pronalaženjem lokacije koja će zadovoljiti sve zakonske obaveze ali i koju će lokalno stanovništvo prihvatiti.

“Tu je ključna komunikacija. Nažalost, kod nas komunikacija sa centralnog nivoa vlasti prema građanima u apsolutno svim segmentima društva izostaje, pa i u oblasti životne sredine”, kazala je Marojević u podkastu agencije MINA.

Ona je rekla da sa građanima treba razgovarati, edukovati ih i blagovremeno im pružiti sve informacije.

To je, kako je navela, vrlo kompleksno i zahtijeva izuzetnu volju i odlučnost prevashodno resornog Ministarstva da se krene u realizaciju nečega što bi dovelo do održivog upravljanja otpadom u Crnoj Gori.

“Do sada su upravo ti odlučni koraci izostali. Nemamo, ili makar nijesu prezentovani javnosti, konkretne planove i projekte za reciklažne centre”, istakla je Marojević.

Ona je rekla da je izostala komunikacija između Ministarstva i lokalnih vlasti u vrijeme kada su se donosili planovi za upravljanje otpadom u Crnoj Gori, jer su različite opštine često imale drugačije viđenje u odnosu na ideje Ministarstva.

Kako je dodala, reciklažni centar na Žabljaku je primjer nepostojanja koordinacije između različitih nivoa vlasti ali i neodgovornog ponašanja i trošenja sredstava.

“Lijepo je otvoriti određeni objekat kada vam se ukaže prilika ali niko tu nije promislio o svrsishodnosti gradnje deponije u blizini nacionalnog parka. Takođe, teško da opštine iz okruženja, posebno u zimskom periodu, svoj otpad mogu da transportuju do reciklaznog centra”, navela je Marojević.

Ona je kazala da se na primjeru planiranja izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Podgorici i Danilovgradu vidjelo koliko je bitno komunicirati sa građanima i obezbijeditii adekvatne lokacije.

“Komunikacija sa građanima je nešto što je ključno a što itekako izostaje kada je u pitanju životna sredina. Onda, i kad želite nešto dobro da uradite, imate nerazumijevanje i bojazni što je potpuno normalno imajući u vidu čitav društveni kontekst nepovjerenja koji smo imali 30 godina unazad”, smatra Marojević.

Ona je kazala da je problem odlaganja otpada jedan od najizraženijih ekoloških problema, koji je svima “vidljiv i golim okom”.

Kako je dodala, riječ je o sistemskom problemu, koji ujedno zahtijeva najviše finansijskih sredstava.

“Evidentno je da se povećava broj nelegalnih deponija svuda na teritoriji Crne Gore i građani apsolutno ne usvajaju dobre navike kada je u pitanju odlaganje otpada”, rekla je Marojević.

Ona je ocijenila da prevashodno nedostaje političke volje da se taj problem riješi na pravi način.

“Dugo smo donosili razne planove upravljanja, strategije ali bez jasne vizije i konkretnih koraka ka sprovođenju tih planova”, saopštila je Marojević.

Ona je kazala da se često čuje kako Crna Gora nema dovoljno otpada da bi mogla da na održiv način upravlja njime.

“Posljedica toga je što mi i dan danas imamo linearni sistem upravljanja otpadom, za razliku od cirkularne ekonomije koja je opšteprihvaćena paradigma – spoj ekonomije i održivog upravljanja otpadom gdje nema otpada već se sve vraća u sistem”, dodala je Marojević.

Kako je pojasnila, u Crnoj Gori većina otpada se isporučuje na deponiju za razliku o standarda u Evropskoj uniji (EU), gdje otpad ulazi u proces proizvodnje.

“Crna Gora, po zadnjim izvještajima, trenutno reciklira oko deset odsto otpada. To je daleko od naših obaveza od 25 odsto, koje smo obećali da ćemo ispuniti”, rekla je Marojević.

Ona je navela primjer Slovenije koja reciklira oko 60 odsto svog otpada, kao i susjedne Hrvatske koja reciklira oko 30 odsto.

“Kade sanitarnih deponija u Podgorici se pune brže od onog što je predviđeno planom, upravo zato što velka količina otpada dolazi na deponije. Bolje da su na deponijama nego da su negdje u prirodi, ali ni to nije rješenje”, navela je Marojević.

Upitana koliko će Crna Gora morati da reciklira otpada nakon što eventualno postane članica EU, ona je kazala da se ti procenti mijenjaju jer Unija postrožava svoje politike.

“Onog trenutka kad uđemo u EU ne znam kolika će biti cifra, sigurno će biti veća od 50 odsto”, ocijenila je Marojević.

Prema njenim riječima, Crna Gora ima geografski problem, budući da je razuđena pa, iako nema veliku površinu njen reljef je takav da ga nije lako pokriti odgovarajućom infrastrukturom.

Upitana zbog čega građani ne primjenjuju selektivno odlaganje otpada, ona je kazala da je teško očekivati da građani sami shvate da je selektivno odlaganje otpada bolje za njih.

“Mi imamo po zakonu imamo princip i obavezu odlaganja otpada u dvije frakcije – suvu i mokru. To je minimum od kojeg je Crna Gora odlučila da krene, međutim to nije zaživjelo”, rekla je Marojević.

Ona je navela da neke opštine imaju infrastrukturu koja bi mogla da djelimično podrži takav sistem odlaganja otpada, dodajući da ipak veliki broj opština koristi sistem odlaganja u jedinstveni kontejner.

Kako je dodala, građane prije svega demotiviše to što ne postoji odgovarajuća infrastruktura u Crnoj Gori za selektivno odlaganje otpada, dok s druge strane oni nijesu ni upoznati da bi otpad trebalo odlagati na takav način.

Prema riječima Marojević izostala je edukacija i pravovremena informacija a ne postoje ni mjere ili subvencije koje bi motivisale građane.

“Tu je i potpuni izostanak bilo kakvih kaznenih mjera jer se u Crnoj Gori ide linijom maneg otpora i kupovinom socijalnog mira, pa niko ne pokušava da sprovede kaznenu politiku. Takva rješenja se odlažu i niko nema političke hrabrosti da uđe u tu priču”, smatra Marojević.

Na pitanje da li Crna Gora treba da, u obrazovnom sistemu, ima kao obavezan predmet Ekologija i zaštita životne sredine ona je kazala da bi to bilo dobro budući da sve počiva na edukaciji.

“Kada od malih nogu shvatite šta je dobar, održiv i odgovoran princip i odnos prema životnoj sredini, i šta to znači za vas i cijelo društvo, mislim da bi neke stvari bile drugačije”, navela je Marojević.

Ona je kazala da, kada bi građani zahtijevali više odgovornosti od donosioca odluka, onda bi i oni bolje radili.

“Za sada su građani prilično ležerni, uglavnom. Treba da budemo stroži i da više očekujemo od naših donosilaca odluka. Nažalost, to se ne dešava”, rekla je Marojević.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije