Podgorica, (MINA) – Građanska alijansa (GA) pozvala je Vladu da pažljivo analizira preporuke iz izvještaja Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i djeluje odlučno kako bi osigurala punu zaštitu i poštovanje ljudskih prava za sve građane.
U godišnjem izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu navodi se da u Crnoj Gori prošle godine nije bilo značajnih promjena po pitanju stanja ljudskih prava, kao i da vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima.
Iz GA su kazali da izvještaj Stejt departmenta pruža važne uvide i prepoznaje glavne izazove koji zahtijevaju pažnju Vlade.
“Zato pozivamo Vladu Crne Gore da pažljivo analizira preporuke izvještaja i djeluje odlučno kako bi osigurala punu zaštitu i poštovanje ljudskih prava za sve građane”, rekli su iz GA.
Kako su kazali, to uključuje preduzimanje konkretnih koraka kako bi se adresirali identifikovani nedostaci i osiguralo poštovanje osnovnih sloboda, pravne jednakosti i pristupa pravdi za sve.
Iz GA su naveli da izvještaj uglavnom sadrži očekivane ocjene, koji je objektivan i realan prikaz stanja i ukazuje na stanje i probleme na koje ta nevladina organizacija (NVO) u kontinuitetu ukazuje.
“Prepoznate su manjkavosti našeg sistema kada je riječ o pravosuđu, sektoru bezbjednosti i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Evidentno je da nije bilo suštinski bitnih promjena na bolje u navedenim oblastima”, kaže se u saopštenju GA.
Ističe se da demokratskog društva i vladavine prava nema bez korjenitih reformi, a to se u prvom redu odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Da bi se ostvario uspjeh na ovom planu, neophodno je sprovesti temeljnu reformu pravosuđa, bezbjednosnog sektora, kao i svih institucija kojima se borba protiv korupcije nalazi u djelokrugu rada”, rekli su iz GA.
Kako su naveli, zato je krajnje vrijeme da se donosioci odluka u Crnoj Gori konačno ujedine oko pitanja koja predstavljaju nacionalni interes.
“I da, bez obzira na partijske i ideološke razlike, zajedno rade na stvaranju jakih i nezavisnih institucija koje će se beskompromisno boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala”, dodali su iz GA.
Iz te NVO su naveli da se loše stanje u državi i društvu mora reflektovati i na pitanja koja se tiču rodne ravopravnosti i položaja žena u društvu.
Kako su kazali iz GA, u izvještaju su sa razlogom prepoznati svi nedostaci, što još više podstiče da se radi na stvaranju uslova za veće uključivanje žena u politički život.
“Do sada je to bilo na niskom nivou i narušeno nedovoljnim naporima nadležnih da se prevaziđu rodni stereotipi i neuspjehom većine političkih subjekata da promovišu veće učešće žena u politici”, rekli su iz GA.
U saopštenju se poručuje da će GA nastaviti sa realizacijom projekata kroz koje se radi na organizovanju i umrežavanju političarki na lokalnom nivou koje se bave pitanjima koje pogađaju sve žene i druge ranjive zajednice, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili partijsku pripadnost.
“Naravno, jedan od zadataka je povezivanje lokalnih političarki sa političarkama na državnom nivou. Ukoliko na kraju bude uspostavljena jedna ovakva efikasna mreža političarki, možemo očekivati da će se stanje i položaj žena u društvu biti mnogo bolji nego što je predstavljen u ovom izvještaju”, kaže se u saopštenju.
Iz GA su, govoreći o oblasti torture, zbog praksi prekoračenja policijskih ovlašćenja, a koji se navode u izvještaju, kazali da je crnogorsko društvo postalo društvo gdje vlada kultura policijskog zlostavljanja i solidarnosti prepoznata od međunarodnih institucija, a u prilog čemu govore i mnogi drugi izvještaji.
“GA je godinama ukazivala na važnost uvođenja bodi kamera, ali i audio i video nadzora prilikom isptivanja, jer bi se na taj način štitili građani ali i integritet policijskih službenika ukoliko dođe do lažnih optužbi za navode o torture”, kaže se u saopštenju.
Iz GA su kazali da su, kroz monitoring posjete, utvrdili da veliki broj odjeljenja bezbjednosti nema u potpunosti pokriven video sistem u hodnicima koji vode do prostorija za zadržavanje gdje itekako može doći do prekoračenja policijskih ovlašćenja koji se ne mogu zabilježiti.
Prema njihovim riječima, već je bilo mnogo slučajeva kad se zbog nenošenja oznaka na uniformama nije mogla utvrditi odgovornost za torturu, pa se, kako su rekli iz GA, ne smije dozvoliti da se ta opomena ponavlja i dalje.
“I onda kada je optimistično dolazilo do formiranja predmeta slučajeva torture, ne možemo biti zadovoljni sudskim postupcima, jer neki od njih dugo traju, kao što su predmeti Boljević i Mugoša”, rekli su iz GA.
Oni su naveli da je, kada su u pitanju uslovi u zatvorima, pretrpanost koja se kritikuje u izvještaju ujedno i jedna od posljedica nedovoljnog korišćenja sistema alternativnih sankcija, na šta smo više puta opominjali.
“Pretrpanost sama po sebi može predstavljati i kršenje člana 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je i bio slučaj u predmetima Bigović i Bulatović protiv Crne Gore”, rekli sui z GA.
Iz te NVO su kazali da je veliki problem bio i pristup zdravstvenoj zaštiti (čekanje na specijalizovane medicinske preglede).
“Međutim, ovo može biti riješeno u narednom periodu finalizovanjem izgradnje bolnice u dvorištu UIKS-a, koja je u toku”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u vezi pitanja privremene zaštite, poznato da je Vlada na sjednici 7. marta donijela Odluku o produženju privremene zaštite za sve osobe iz Ukrajine sa rokom važenja do 11. marta naredne godine.
„Pa je bilo nužno pristupiti izmjenama Zakona da bi ova lica i nakon isteka perioda od dvije godine mogla da nastave da uživaju privremenu zaštitu“, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je to stvorilo poteškoće u procesu, jer te osobe koje su iskoristile pravo na privremenu zaštitu od dvije godine, moraju ponovo da podnose zahtjev, umjesto samo da produže potojeće isprave.
„Takođe, iako je prošlo više od dvije godine od primjene instituta privremene zaštite u Crnoj Gori, zabrinjava što i dalje pojedini zakoni nijesu usaglašeni sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti“, navodi se u saopštenju.
Iz GA su kazali da bi se, usaglašavanjem zakona o zdravastvenom osiguiranju, o socijalnoj i dječijoj zaštiti i posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlensti, regulisalo da stranci sa privremenom zaštitom imaju pored prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdravstveno osiguranje.
„Kao i pravo na prijavu na evidenciju Zavoda za zapošljavanje i mogućnosti traženja posla na taj način, pravo na socijalna davanja, kao i ostali stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom ili stranci sa privremenim i stalnim boravkom“, kaže se u saopštenju.
Iz GA su kazali da postoje i pozitivni primjeri Zakona kojim su stranci sa privremenom zaštitom prepoznati, ali njihova primjena nije dovoljno razvijena u praksi institucija.
„Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano je da se strancima sa privremenom zaštitom može izdati vozačka dozvola u Crnoj Gori, ali do sada nijednom licu sa privremenom zaštitom ona nije izdata uz obrazloženje da MUP nema sistem za izdavanje istih“, rekli su iz GA.
Kako su naveli, takva praksa čudi i podsjeća da još postoje stvari koje nijesu dovoljno razvijene na kojima treba raditi čak i kada imamo dobar zakonodavni okvir.
Iz GA su istakli da su saglasni sa izvještajem Stejt departmenta u dijelu koji se tiče procesa dobijanja međunarodne, odnosno, supsidijarne zaštite.
„Na pojedina rješenja se čeka mnogostruko duže od inicijalnog roka od 6 mjeseci, jer Direkcija za azil kao i ostale institucije uprkos trudu službenika koji rade na ovom projektu, ne mogu dovoljno brzo odgovoriti na sve podnijete zahtjeve za međunardonu zaštitu“, rekli su iz GA.
Oni su dodali da, budući da direktno i usko sarađu sa službenicima državnih institucija, vjeruju da su kašnjenja proizvod logističkih i novčanih limita, a ne manjka stručnosti službenika.
„Zato smatramo da bi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti trebalo uključiti neki skraćeni, odnosno, ubrzani postupak kako bi se rasteretile institucije sitema kada se za to ispunjavaju uslovi, a tako bi lica iz ratom zahvaćenih područja dobijala prioritet u rješavanju, to jest donošenju odluke“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u dijelu suočavanja sa prošlošću, u izvještaju naglašeno suđenje Pekoviću, optuženom za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine.
U izvještaju je, kako su podsjetili iz GA, istaknuta i kritika nevladinih organizacija zbog nedostatka ažurnosti države u suočavanju sa prošlošću.
„Tako su i napori Građanske alijanse primijećeni od strane međunarodnih organizacija, što je značajno, a ujedno se nadamo da će ovo dodatno motivisati državne institucije da se sistemski pozabave nasljeđem ratova iz devedesetih i osiguraju pravedan i inkluzivan proces suočavanja sa prošlošću“, rekli su iz GA.
Oni su kazali da taj proces, pored formalnih sudskih presuda, treba da obuhvati i djelovanja poput isplate odšteta, priznavanja statusa civilnih žrtava rata, podizanja spomen-obilježja i adekvatne komemoracije ratnih zločina.
Iz GA su naglasili da je važno ulagati napore u izgradnju društva u kojem je mir neprikosnoven princip, a koje se zasniva na stubovima solidarnosti, pravednosti i ljudskosti.
„A što je moguće kroz formalno obrazovanje, a civilni sektor kontinuirano ukazuje na potrebu uključivanja činjenica o ratovima devedesetih u obavezno gradivo“, rekli su iz GA.
Oni su naveli da su, o slobodi medija i slobodi izražavanja, u izvještaju prepoznati zabrinjavajući slučajevi govora mržnje, prijetnji i uvreda na račun novinara i građanskih aktivista, koji su ugrozili slobodu izražavanja.
Iz GA su istakli da su na te slučajeve kontinuirano ukazivali, ali, kako su dodali, čini se da sistem još nema odgovor na njih.
„Ono na šta posebno treba skrenuti pažnju jeste to da su i dalje neriješeni ozbiljni slučajevi kao što je ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, te drugih slučajeva napada na novinare, bez kojih ne možemo pričati o slobodi medija u pravom smislu te riječi“, rekli su iz GA.
Iz te NVO su naveli da se i danas i dalje bilježi loš položaj novinara koji primaju nedovoljno visoke zarade, trpe pritisak urednika i vlasnika medija za svoj rad, pa sve to nažalost dovodi do autocenzure.
Iz GA su kazali da su unapređenje i razvoj medijske scene u Crnoj Gori imperativ, odnosno, usvajanje i usaglašavanje medijske strategije i seta medijskih zakona.
“Očekujemo da će nadležni preduzeti konkretne akcije kako bi se osiguralo da medijsko zakonodavstvo odražava savremene potrebe i izazove medijskog okruženja, a sve u cilju jačanja slobode medija, transparentnosti i demokratskih principa u Crnoj Gori”, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
