NaslovnicaCrna GoraDruštvoCrna Gora među najugroženijim zemljama kineskim prisustvom

Crna Gora među najugroženijim zemljama kineskim prisustvom

Podgorica, (MINA) – Crna Gora se, prema izvještaju Centra za globalni razvoj, nalazi među osam najugroženijih zemalja kineskim prisustvom, kazao je glavni analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Milan Jovanović.

On je, na konferenciji DFC o kineskom prisustvu i uticaju u regionu, naveo da je prisustvo Kine u Crnoj Gori relativno novo i da odnosi te dvije države nijesu mnogo drugačiji od odnosa u nekim drugim država Zapadnog Balkana.

Jovanović je rekao da se u crnogorskoj javnosti Kina uglavnom doživljava kao moćna, ali dobronamjerna svjetska sila.

On je kazao da su sproveli monitoring da bi vidjeli na koji način mediji izvještavaju na temu Kine.

Jovanović je rekao da su rezultati pokazali da je 53 odsto bilo neutralno, da crnogorski mediji uglavnom preuzimaju tekstove o Kini i da se najviše pisalo o koronavirusu, geopolitici, ekonomiji, auto-putu.

On je istakao da je involviranost Kine u projekte u Crnoj Gori započela još 2010. godine.

„Mnogi dokumenti vezani za planiranje i izgradnju auto-puta zaštićeni su oznakom tajnosti, a javnost ni nakon više godina nema kompletnu sliku o tom projektu“, kazao je Jovanović.

On je rekao da je Centar za globalni razvoj radio analizu svih kineskih projekata i mapirao osam najugroženijih zemalja kineskim prisustvom.

„Crnoj Gori društvo prave zemlje poput Laosa, Mongolije, Tadžikistana, Kirgistana i Pakistana“, rekao je Jovanović.

Kako je kazao, u prethodnih sedam-osam godina se povećao udio učešća kapitala iz država sa autoritarnim, hibridnim režimima.

„Postoji očigledan pad kada su u pitanju investicije iz demokratskih i zapadnih zemalja“, rekao je Jovanović.

On je kazao da Crna Gora, pored Srbije i Njemačke, najviše uvozi iz Kine, navodeći da je iz te države uvezla deset odsto ukupnog uvoza.

Jovanović je istakao da deset godina turističke promocije za kineske turiste ne donosi željene rezultate.

„Možemo vidjeti da kontinuirana upotreba kineskih fondova može desiti da Crna Gora prestane biti privlačna za renomirane strane investitore“, rekao je Jovanović.

Kako je rekao, postoje studije koje pokazuju da su Kini oprost duga i refinansiranje uobičajeni, a ne oduzimanje imovine i slično.

Jovanović je istakao da bi, kada je Crna Gora u pitanju, izostanak angažovanja mogao dovesti do jačanja antizapadnog narativa.

On je dodao da smatraju da bi pojačano prisustvo Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu bila poruka svim trećim stranama koji pokušavaju da odvrate od svog puta Crnu Goru i druge zemlje regiona.

Jovanović je rekao da je potrebno pružiti dodatnu podršku novinarima i medijima, a da vlade, kao i svi drugi državni organi Crne Gore, treba sa više senzibiliteta da procjenjuju strani kapital.

On je istakao da se crnogorski i kineski partneri moraju obavezati na strogo poštovanje standarda, procedura i zakondavstva.

Analitičar DFC-a, Marko Banović, rekao je da postoje tri politička cilja Kine, a to su suverenitet i teritorijalni integritet, ekonomski razvoj i međunarodni status i imidž.

„Ne treba zanemariti druge aspekte meke moći Kine, jer ona koristi vrlo vješto diplomatiju i njihova diplomatska mreža je vrlo aktivna“, rekao je Banović.

Banović je kazao da Kina pokušava preoblikovati aktuelni svjetski poredak i stvoriti poredak u kojem će biti lider.

„Kina je od strateškog partnera EU pretvorena u sistemskog rivala koji pokušava da preuzme primat u Evropi“, rekao je Banović.

Prema njegovim riječima, Balkansko poluostrvo je od velike važnosti za Kinu i ostvarivanje njenih strateških ciljeva i Kina drži fokus na države Zapadnog Balkana.

Banović je rekao da Kina i kineske kompanije nemaju vlasništvo nad medijima u jugoistočnoj Evropi, ali da u većini balkanskih država kineski mediji imaju potpisane sporazume o saradnji sa lokalnim medijskim kućama.

Kako je kazao, Grčka je bila prva meta kineskog uticaja.

Banović je kazao da je primjer, kada je u pitanju Slovenija, Luka Kopar koja se 2018. godine i zvanično pridružila kineskoj inicijativi Pojas, a kada je u pitanju Hrvatska glavni kineski projekat u toj državi je izgradnja mosta Pelješac.

„Što se tiče Rumunije, vidi se da kineski uticaj ima limite, rumunske vlasti su počele da revidiraju uticaje“, kazao je Banović.

Govoreći o saradnji Kine i Srbije, on je rekao da se ona ostvaruje kroz investicije, kredite, kulturu, obrazovanje, ali i bezbjednosni sektor.

Banović je, govoreći o uticaju Kine u Bosni i Hercegovine, kazao da je to je država u kojoj je Kina napravila najznačajniji ekonomski, ali i politički upliv na Zapadnom Balkanu.

“Nije neočekivano da je Kina ostvarila snažan upliv u Republici Srpskoj”, rekao je Banović.

Članica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore, Milica Pejanović Đurišić, kazala je da se spoljnopolitičko pozicioniranje Kine karakteriše vrlo jasnom ambicijom, da postane globalna sila broj jedan.

“U osnovi takvog pozicioniranja je ideja o Kini kao ekonomski naprednom, kulturno i tehnološki visoko razvijenom i međunarodno-poštovanom društvu”, rekla je Pejanović Đurišić.

Ona je dodala da Kina svoj uticaj širi preko projekata inicijative Pojas i put.

“Suštinski, u pitanju su pokušaji preoblikovanja aktuelnog svjetskog poretka, zasnovanog na konceptu liberalne demokratije, u pravcu prilagođenom kineskim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima”, kazala je Pejanović Đurišić.

Pejanović Đurišić je navela da je rat u Ukrajini testirao jačinu i ograničenja kinesko-ruskog partnerstva.

Kako je kazala, osim ekonomskog, Kina nastoji jačati svoje prisustvo u Evropi kroz političku i kulturološku saradnju sa balkanskim zemljama.

“To se posebno učinkovitim pokazalo upravo na Zapadnom Balkanu”, ocijenila je Pejanović Đurišić.

Otpravnik poslova u američkoj Ambasadi, Kris Karber, istakao je da je Kina jedina država sa namjerom da promijeni međunarodni poredak i poveća ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć da to uradi.

Karber je kazao da je Kina prisutna u regionu i Crnoj Gori kroz značajne infrastrukturne projekte.

“Kineske kompanije su direktno ili indirektno uključene u neke najvažnije infrastrukturne projekte u Crnoj Gori”, rekao je Karber.

On je kazao da se Crna Gora pokazuje kao posvećeni NATO saveznik.

“I kako Crna Gora traži strane investicije, moramo imati na umu da otvorena klima za investicije, ekonomska ranjivost na eksterne šokove, znatan dug prema Kini, donose značajne rizike”, rekao je Karber.

On je naveo da je ruska agresija na Ukrajinu šokirala cijeli svijet i pogodila ekonomiju, ali da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da ostvari jedan od njegovih strategijskih ciljeva i da je NATO, umjesto da razbije, ujedinio.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije