Podgorica, (MINA) – Dezinformacije nijesu problem samo u Crnoj Gori, već svugdje u svijetu, a kako bi se ograničio njihov upliv i uticaj potreban je zajednički pristup svih aktera, poručeno je na otvaranju regionalne konferencije “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?”.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da su riječi, laži i lažni narativi postali oružje, koje može iskoristiti bilo ko da bi se oslabilo društvo i institucije.
“Rat u Ukrajini je krenuo sa oružjem, ali su dezinformacije oružje koje je Rusija iskoristila kako bi opravdala svoje akcije. Imamo narative da se Rusija brani. Opasnost je stvarna. Na drugoj strani, istina razoružava dezinformacije”, rekla je Rajnke.
Kako je istakla, građani moraju biti svjesni da su meta dezinformacija i biti sposobni da se odupru.
Rajnke je kazala da je Crna Gora ranjiva, da je imala izbore prije dvije godine koji su ukazali na to koliko je cjelokupno područje podložno dezinformacijama.
“Morate imati izvor činjenica, istine i nezavisni mediji moraju biti posvećeni utvrđivnaju pravih činjenica. Crna Gora ima vrlo uske mogućnosti i opcije za promovisanje takvih izvora informacija”, navela je Rajnke.
Ona je kazala da je crnogorsko društvo polarizovano i da te podjele i nedostatak jedinstva Crnu Goru čine plodnim tlom za dezinformacije, što koriste zlonamjerni centri uticaja koji žele da Crna Gora ne uspije.
“Zabrinuta sam za te spoljne maligne uticaje koji žele Crnu Goru da izmjeste sa jasnog puta ka Evropskoj uniji (EU) i onemoguće cijelo društvo da ide putem prosperiteta”, rekla je Rajnke.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da Crna Gora nije sama u borbi protiv dezinformacija i da nijedna zemlja nije pošteđena ovog problema.
„Bitka postaje sve teža. Evolucija tehnologije, okruženje koje se brzo i konstatno mijenjaju, čini situaciju drugačijom, a sve je dodatno komplikovano napretkom vještačke inteligencije. Ako smo se nekad borili protiv ljudi, sada imamo zadatak da se borimo protiv fotografija i video materijala koji spočivaju na upotrebi vrlo kompleksne tehnologije, koji su sami po sebi lažni“ rekla je Popa.
Ona je kazala da je to bitka koju ne smiju dozvoliti da izgube.
„U suštini, kad se sve sabere, ona zadire u srž demokratije, a mi ne smijemo dozvoliti da demokratija poklekne. To znači da moramo raditi zajedno kako bi ograničili upliv dezinformacija i pokušali da smanjimo njihov uticaj“, poručila je Popa.
Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da, kako svijet postaje povezaniji, a informacije sve dostupnije, širenje dezinformacija postaje sve ozbiljnije političko pitanje, posebno kada su u pitanju demokratski procesi.
On je kazao da dezinformacije suočavaju moderna društva sa mnogo problema, dodajući da se dezinformacije šire društvenim mrežama i drugim platformama, što ograničava regulaciju.
Picula je istakao da su kampanje dezinformacija sve prisutnije, a njihove posljedice ozbiljnije nego ikada ranije, jer mogu izazvati polarizaciju u društvu.
“Dezinformacije mogu kreirati i strani akteri koji žele uticati na ishode izbora. Najvažniji izvori dezinformacija su ipak mediji, a moramo obratiti pažnju i na to koja će biti uloga vještačke inteligencije”, istakao je Picula.
On je naglasio da miješanje u demokratske procese nije marginalna pojava u zemljama Zapadnog Balkana, navodeći da starni akteri, prije svega Rusija, učestvuju u uplitanju koristeći dezinformacije i propagandu za potkopavanje demokratije i podržavanje politikih opcija koje polarizuju društvo.
“Ovo miješanje može biti veoma štetno jer potkopava integritet izbornog procesa, kao i ukupno povjerenje javnosti u politički sistem”, dodao je Picula.
Prema nejgovim riječima, u borbi protiv dezinformacija ključno je edukovati javnost i podsticati transparentnost i odgovornost među medijima, ali i političkim akterima.
Picula je istakao da treba voditi računa o vanjskom uplitanju za vrijeme izbornih ciklusa i paziti na finansiranje političkih aktivnosti, kao i jačati sajber sigurnost.
On je ukazao da su mediji često pod uticajem vlade ili opozicionih struktura, što ih pretvara za sredstva za širenje propagande u korisit određenih interesnih grupa i da u tim slučajevima građani ne dobijaju korektnu sliku politikih prilika u Crnoj Gori, što dalje utiče na kvalitet izbornih procesa.
„Crnoj Gori treba više nezvisnih i slobodnih medija, koji bi mogli odigrati ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija. Bez takvih medija građani neće imati pristup različitim izvorima provjerenih informacija, pa mogu postati žrtve dezinformacija koje se šire putem kontrolisanih medija“, poručio je Picula.
Programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ukazala da je Crna Gora skoro godinu u neprastanoj izbornoj kampanji i da su svi posmatrači, nevladine i međunarodne organizacije identifikovale dezinforamcije i propagandu kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima i povjerenju građana u predstavničku demokratiju.
Ona je podsjetila da EP u prošlogodišnjoj rezoluciji istako da su zemlje Zapadnog Balkana posebno teško pogođenje kampanjama dezinformacije i stranim uplitanjima i izarazio očekivanje da će zemlje kandidati da se pridružiti inicijativama EU za borbu protiv stranog uplitanja.
Kovačecvić je ukazala i da su u regionalnoj deklaraciji iz Tirane države regiona izrazile da su odlučne u borbi protiv stranih manipulacija sa informacijama koje pokušavaju da ugroze stabilnost regiona i njegove demokratske procese i perspektivu.
„Međutim, ovu odlučnost iz deklaracija u praski još ne vidimo. Nijedna od zemalja regiona ovu odlučnost nije iskazala kroz promjenu javnih politika i praksi. Naše stategije i zakoni su i dalje odraz nepripremljenosti država za borbu sa tim izazovima“, istakla je Kovačević.
Ona je rekla da EU usvaja nova pravila, a da se Crna Gora ponaša „kao da ne stremi da bude dio tih pravila, nego gleda na neke malo manje uređene destinacije“.
Regioanlnu konferenciju organizuje CDT u saradnji sa regionalnom mrežom faktčekera SeeCheck, uz podršku ambasade SAD u Podgorici i Evropske Unije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
