Podgorica, (MINA) – Crna Gora se suočava s dugogodišnjim demografskim padom, a rast plata i bruto domaćeg proizvoda nijesu dovoljni da zaustave odlazak stanovništva.
To su, između ostalog, zaključci analize “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su pripremili Društvo statističara i demografa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema podacima iz analize, između 2011. i 2023. godine iz Crne Gore se iselilo oko 94 hiljade građana – prosječno 22 osobe dnevno.
U analizi se navodi da je ovaj demografski gubitak jednak nestanku čitave populacije veličine današnjih Nikšića, Berana i Gusinja, a da trenutne mjere nijesu dovoljne da se ti trendovi zaustave.
Kako se konstatuje, planirane mjere kao što su bonusi za rođenje djeteta, besplatni stanovi na selu i mogućnost jednom roditelju da bude na plaćenom odsustvu tri godine, iako potrebne, nijesu prilagođene potrebama savremenog društva.
“Čini se da su prioriteti mlađih generacija nadmašili isključivo ekonomske podsticaje i da su sve više vezani za kvalitet života, vladavinu prava i obrazovni sistem, koji predstavljaju ključne preduslove za donošenje odluka o životu i planiranju porodice u određenom geografskom području”, navodi se u publikaciji.
U analizi se upozorava da bi, nastavak insistiranja isključivo na finansijskim podsticajima, bez stvaranja suštinskih preduslova za kvalitetan život mogao uvesti Crnu Goru u novu fazu populizma, ali čak i diskriminacije, što je pokazao i slučaj “majki sa troje i više djece” jer je Ustavni sud mjeru proglasio diskriminatornom prema drugim ženama i muškarcima.
“Populacione mjere ne smiju biti nepromišljene, niti uvedene bez pouzdanih dokaza da će donijeti benefit društvu u dugom roku”, ističe se u analizi.
Umjesto toga, kako se navodi, ključno je izraditi dugoročnu projekciju kretanja stanovništva Crne Gore za narednih 50 godina, zasnovanu na podacima Popisa stanovništva iz 2023. godine i činjenici da će Crna Gora postati članica EU do 2030. godine.
U analizi se zaključuje da je, kako bi Crna Gora mogla pravovremeno odgovoriti na potencijalni demografski deficit, neophodno sprovesti detaljne projekcije očekivanog odliva stanovništva i njegovih posljedica na tržište rada, ekonomski rast i socijalni sistem.
“Ovi podaci treba da budu osnova za oblikovanje strategija u oblastima obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja, imigracione politike i javnih finansija, kako bi se pravovremeno kreirali mehanizmi za ublažavanje negativnih efekata depopulacije”, jedan je od zakjučaka analize.
Navodi se da Crna Gora ni nakon 20 godina od obnove nezavisnosti nema napisanu strategiju demografskog razvoja koja bi projektovala demografske tokove i populacione politike na dugi rok.
Kako se dodaje, Savjet za demografiju koji je osnovan početkom 2024. godine još nije ostvario nikakve konkretne rezultate.
U analizi se konstatuje da Savjet dominantno čine vladini službenici, dok se samo manji dio bira iz reda nezavisnih eksperata, te da takvim načinom funksionisanja Savjet ostaje tijelo bez stvarnog uticaja.
Autori analize smatraju da sastav Savjeta mora biti uravnoteženiji, uz veće uključivanje nezavisnih stručnjaka i predstavnika naučno-istraživačke zajednice koji se bave različitim aspektima stanovništva, kako bi imao stvarni kapacitet za donošenje strateških i dugoročnih populacionih mjera
“Ukoliko Savjet ostane isključivo vezan za izvršnu vlast, njegove odluke će pratiti političke cikluse i kratkoročne agende, umjesto da obezbijede dugoročnu stabilnost i kontinuitet populacionih mjera”, zaključeno je u publikaciji.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
