Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori i dalje nedostaje liderstvo koje bi je vodilo u Evropsku uniju (EU), ocijenjeno je na konferenciji “Osvrt na 11 godina napretka i izazova – kako oživjeti pregovore Crne Gore sa EU?”, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da se dosadašnji evropski put Crne Gore može podijeliti u tri perioda – od 2012, kada su zvanično počeli pregovori sa EU do kreiranje vlade Duška Markovića, zatim od 2016. do 2020. i od te godine do danas, kao i da pristupni proces treba posmatrati kroz dimenziju političke volje i tehničkog kapaciteta.
“U prvom periodu je postojao napredak, pogotovo tehnički. Otvoren je popriličan broj poglavlja i taj prvi zamajac našeg evropskog puta je postojao. Čini mi se da je do zastoja došlo od 2016. do 2020, kada je bilo nedostatka političke volje za odblokiranje mnogih važnih stvari, koje su se ticale prije svega reforme pravosuđa”, ocijenio je Milatović.
On je ocijenio da je nedostajala politička volja za adresiranje važnih i ključnih problema, koji su isplivali na površinu tek nakon 2020.
“Treći period se odlikuje postojanjem političke volje da se neke stvari urade i da se priđe rešavanju krupnih problema u našem pravosuđu, ali treba reći da je institucionalna nestabilnost koja je postojala, usporila tehnički dio unapređenja našeg evropkog puta”, kazao je Milatović.
On je mišljenja da iz ta tri perioda treba izvući zaključak i pripremiti teren za zadnji dio evropskog puta.
“To je period od naredne tri godine koje će biti ključne, da bi Crna Gora negdje do 2027, 2028. zaista postala punopravna članica EU”, kazao je Milatović.
Komentarišući non-pejper Evropske komisije o vladavini prava u Crnoj Gori, Milatović je rekao da je Crna Gora kao zemlja uradila najviše u prethodne tri godine kada je u pitanju njen evropski put.
“I u tom smislu treba postaviti tu tezu – da li smo mogli paralelno da se posvetimpo evropskom putu i velikim društvenim i političkim promjenama koje su se dešavale”, smatra Milatović.
On je objasnio da je Crna Gora prethodne tri godine bila fokusirana na glavni ključni preduslov ubrzanja njenog evropskog puta – prvu demokratsku smjenu vlasti koja je bila neophodna da bi se otključalo pravosuđe.
“Nadam se da ćemo u naredne tri godine smoći snage da zaokružimo političke procese, da se konsolidujemo i da na tom fonu krenemo u tehnički dio zaokruženja priče, kako bismo okončali proces evropskog puta do kraja 2027. godine”, rekao je Milatović.
Kako je kazao, važno je da se u narednih nekoliko mjeseci dese imenovanja u pravosuđu, koja su u nadležnosti Skupštine.
“Novi saziv će najvjrovatnije biti verifikovan u drugoj polovini jula i sa pozicije predsjednika očekujem da se odgovorno odnesu prema tome i da nađe koncezus kada je u pitanju odabir pet važnih imenovanja u pravosuđu”, rekao je Milatović.
On je izrazio očekivanje da će nakon toga uslijediti pozitivan korak od EU.
“To će omogućiti da do kraja godine počnemo zatvaranje dijela preostalih poglavlja što će dati zamajac našem EU putu”, zaključio je on.
Crnoj Gori treba brzo nova Vlada koja će ostvariti reforme, ocijenio je Specijalni izaslanik vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Saracin, navodeći da je država već izgubila isuviše vremena zbog političara, a donekle i zbog Evropske unije EU.
Saracin je učesnicima obradio video porukom, apostrofirajući da je ovo trenutak kada je potrebno osigurati da put Crne Gore bude nepovratno usmjeren ka EU.
On je rekao da Crna Gora ima 11 godina iskustva rada sa EU, upoznavanja sa evropskom pravnom tekovinom, a takođe i jasno izloženu listu stvari koja kaže što treba da se uradi.
“Mislim da je ovo savršen trenutak da, nakon održanih parlamentarnih izbora, sjednete svi skupa i da pokušate naći način da radite zajedno sa svim pro-evropskim snagama, kako u politici, tako i u civilnom društvu, a sve u cilju ubrzavanja vašeg puta”, poručio je Saracin.
On je naveo da su Evropskoj uniji hitno potrebni novi stvarni predvodnici dodajući da oni traže pozitivne vijesti sa Zapadnog Balkana.
Kako je Saracin naglasio, ovo je savršen trenutak da se pokaže da će nova Vlada biti sastavljena brzo i efikasno, da će institucije u zemlji početi da funkcionišu brzo i pouzdano, posebno u oblasti vladavine prava i funkcionisanja pravosudnog sistema.
“I da onda pokušate izgraditi put naprijed, da brzo ostvarite reforme, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, da pokušate to uraditi tako da integrišete sve, posebno civilno društvo, ali i one političke partije koje možda nijesu u sastavu Vlade, a koje žele da daju pozitivan doprinos na tom putu”, dodao je Saracin.
“Potrebna je brzo Vlada koja će ostvariti reforme. Vaša zemlja je već izgubila isuviše vremena – zbog vaših političara, a donekle i zbog EU”, naveo je Saracin.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa rekla je da je Crna Gora ima snažnu političku podršku država članica EU, kao i evropskih institucija.
“Vlasti u Crnoj Gori su dosljedno govorile o posvećenosti te države evropskim integracijama. Mnogo napretka je postignuto, ali je i izgubljeno dragocjeno vrijeme. Čini se da je u posljednjih nekoliko godina izgubila fokus na evropske reforme, posebno u oblasti vladavine prava, s nizom prepreka koje još nijesu u potpunosti adresirane”, smatra Popa.
Ona je rekla da je potrebna snažna posvećenost reforma.
“Stabilna vlada, kojoj su evropske reforme glavni strateški prioritet, mora se formirati što je prije moguće. Čuli smo ohrabrujuće signale i jasne poruke većine političkih aktera nakon izbora, ali i predsjednika Milatovića. Ali biće potrebni konkretni potezi”, kazala je Popa.
Ona je poručila da svi politički akteri i institucije moraju da rade konstruktivno.
Popa je rekla da je vladavina prava ključ, dodajući da članica EU mora biti sposobna da se suoči sa korupcijom i organizovanim kriminalom, kao i da mora garantovati punu slobodu medija i imati efikasno, kompetentno i nezavisno pravosuđe.
Ona je kazala da je Crnoj Gori potreban napredak u poglavljima vezanim za vladavinu prava, ističući da nijedno novo poglavlje se ne može zatvoriti prije nego što se ispune privremena mjerila iz oblasti vladavine prava.
“Non-paper o poglavljima 23 i 24, koji je Komisija nedavno izradila i objavila, daje jasnu procjenu u ovom području i pokazuje put naprijed”, istakla je Popa.
Ona je istakla da Skupština treba da postane mjesto funkcionalnog demokratskog dijaloga.
“Važno je da se nova Skupština što prije konstituiše, i da nastavi sa redovnim i konstruktivnim radom, gradeći konsenzus među svim političkim snagama. Politički dijalog mora da vodi ka efikasnom donošenju odluka”, poručila je Popa.
Ona je navela da će EU nastaviti da podržava ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, pružanjem finansijske pomoći i jačanjem trgovinske razmjene i investicija, posebno kroz ekonomski i investicioni plan.
“Nažalost, u ovom trenutku Crna Gora zaostaje kada je riječ o pripremi i sprovođenju strateških projekata koje finansira EU”, rekla je Popa, naglašavajući da je potrebno ojačati nacionalne administrativne strukture kako bi se bolje pripremili ti programi.
“Pregovori Crne Gore sa EU, 11 godina kasnije, poklapaju sa ključnim trenutkom u pristupnom procesu države. Krenimo naprijed sa obnovljenom snagom i zajedničkom vizijom evropske budućnosti Crne Gore, ujedinjeni u predanosti vrijednostima koje definišu EU. Nadam se da, kada budemo obilježavali 12. godišnjicu, imati neke sjajne vijesti da podijelimo”, zaključila je Popa.
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević navela je da 11 godina od otvaranja pregovora, Crna Gora broji i godine kako nema VDT-a i predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, niti kompletiran Sudski savjet i Ustavni sud.
“Crna Gora nema ni funkcionalnu pregovaračku strukturu, a izgleda da se bliži i godišnjica izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini iako ta Vlada nastavlja da funkcioniše ignorišući deficit legitimiteta, donoseći neodgovorne odluke sa teškim i dalekosežnim posljedicama”, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, Skupština je propustila priliku da bude mjesto dijaloga i kompromisa oko pitanja od javnog značaja, a poslanici su, uz punu svijest i upitnu savjest, usvajali neustavne zakone.
“Ostaće zabilježeno da poslanicima nije bio dovoljno dobar kandidat za Sudski savjet koji je bio sudija Evropskog suda za ljudska prava, čija se nadležnost proteže na 800 miliona ljudi. Ne radi se, naravno, o visokim kriterijumima poslanika koji su tako glasali, nego upravo o gaženju svih kriterijuma”, smatra Uljarević.
Posljedično, kako je Uljarević ocijenila, profesionalizacija javne uprave ostala je mrtvo slovo na papiru, a svjedoči se šampionatu između političkih partija u partijskom zapošljavanju i neodrživom povećanju zarada u javnom sektoru, gdje su sve vladajuće partije pokazale zavidnu formu i umijeće.
Ona je navela da je Crna Gora, na pozitivnoj ravni, dobila iskustvo političke promjene ali da nova većina ostaje čvrsto na najgorim praksama prethodnika, uz opasan dodatak ugrožavanja građanskog i antifašističkog bića države Crne Gore.
Uljarević je upozorila da se ponovo dovode u pitanje i prava koja su kroz tešku borbu osvojena pa se pokušava normalizovati targetiranje LGBT osoba, žena, stepenovati patnja žrtava ratnih zločina klasifikacijom po etničkoj osnovi.
“Umjesto napora u pravcu smirivanja tenzija, nastavljena je duboka polarizacija, čemu značajno doprinosi i podaništvo vlasti prema jednoj vjerskoj zajednici – Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a na uštrb interesa čitavog društva”, rekla je Uljarević.
Ona je navela da je Crna Gora koordinate svog evropskog puta postavila nezavisnošću.
“Na žalost, još nam nedostaju vješti kormilari koji bi sve putnike, građane Crne Gore, vodili do sigurne destinacije. I dok putnici, odnosno građanstvo, snažno podržava put ka EU, ti kormilari sve češće biraju stranputice stavljajući partikularni ispred javnog interesa i tako nas udaljavaju od evropskih luka, ali i od izvjesnosti, sigurnosti i prosperiteta”, smatra Uljarević.
Ona je kazala da pored velike podrške EU, ne iznenađuje, ali da treba da brine što petina građana vjeruje da Crna Gora nikada neće ući u EU.
“To su oni koji se, ukoliko nastavimo dopuštati da nas partikularni interesi udaraju o hridi, mogu okrenuti i ka evroskepticizmu. I već danas bi morali razmišljati kako da to preveniramo, kako da održimo uvjerenje da taj san nije nedostižan, odnosno da ga zajedničkim naporima možemo ostvariti iako naši donosioci odluka čine sve da nas od njega udalje”, smatra Uljarević.
Ona je ukazala da je EU otvorena prema Crnoj Gori, ali da nije otvorena da pravi kompromise sa vrijednostima i standardima na kojima se zasniva, zaključujući da izostanak argumentovanog i iskrenog dijaloga, jaz između društvenih i političkih aktera, snažni uticaji nedemokratskih eksternih aktera, ostaju ključne karakteristike scene u Crnoj Gori, kao i da je neophodno povesti širok dijelog o tome kakva nam država Crna Gora treba.
Konferencija održava se u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert, Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
