Podgorica, (MINA) – Povećanje izdvajanja iz državnog budžeta za političke partije korak je unazad u odnosu na preporuke Evropske unije (EU), smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Odbor za izbornu reformu na sjednici u utorak uvrstio je, konsenzusom svih političkih partija, u Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja povećanje izdvajanja iz državnog budžeta za političke partije.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da odluka Odbora izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu zaštite javnog interesa.
„I može se posmatrati kao korak unazad u odnosu na preporuke EU koje se tiču veće transparentnosti i odgovornosti u trošenju javnih sredstava“, navela je Kovačević.
Kako je rekla, iako zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi.
„Građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut“, naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je CDT na početku rada Odbora upozoravao da se zakon o finansiranju partija ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali za takav pristup nije bilo političke volje.
„Ključni zakoni – poput onih koji uređuju rad Agencije za sprečavanje korupcije, krivičnu odgovornost za najozbiljnija kršenja zakona, efekte preporuka državne revizije, funkcionisanje političkih partija i medijsko predstavljanje u kampanji – ostaju nepromijenjeni“, ocijenila je Kovačević.
Ona je dodala da je bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon samo spisak lijepih želja.
„Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte odmah“, navela je Kovačević.
Ona je pojasnila da, po predloženom rješenju, izdvajanja iz državnog budžeta za partije rastu sa 0,5 na 0,8 odsto tekućeg budžeta, čime će ukupna izdvajanja iz državnog i lokalnih budžeta iznositi oko 15,7 miliona EUR.
„Za više od godinu koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama“, kazala je Kovačević.
Kako je rekla, čak i kada su se u javnosti pojavile spekulacije, na njihovo direktno pitanje svi poslanici/e su „gledali kao da prvi put čuju za to“.
„A onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto“, kazala je Kovačević.
Prema njenim riječima, takav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti.
„Poslanici i poslanice nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću. Umjesto toga, odlučili su da je provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da su poslanici, kada je riječ o novcu za njih, pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide.
„Ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija – u većini zemalja taj iznos se kreće između 0,1 i 0,2 odsto“, navela je Kovalević, podsjećajući da su sredstva koja se u Crnoj Gori izdvajaju za partije već i sada visoko iznad tog prosjeka.
Kovačević je rekla da su ove godine ukupna opredijeljena sredstva za partije 11,2 miliona, od čega 7,56 miliona iz državnog i 3,64 miliona EUR iz opštinskih budžeta.
„Samo četiri najveće partije (PES, DPS, NSD, DCG) dobiće više od šest miliona EUR“, kazala je Kovačević.
Ona je naglasila da to ne uključuje troškove za prostorije za rad partija, plate poslanika, sredstva za rad poslaničkih klubova, koja se povlače sa drugih stavki državnog budžeta.
Kovačević je ukazala i na to da ključne institucije koje bi trebalo da kontrolišu partije raspolažu višestruko manjim budžetima ove godine.
„Agencija za sprečavanje korupcije ima 2,13 miliona EUR, Državna revizorska institucija 3,12 miliona, a Državna izborna komisija tek 526 hiljada“, pojasnila je Kovačević.
Ona je dodala i da cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona EUR.
„Taman koliko su naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava“, rekla je Kovačević.
Kako je kazala, ako je suditi po zakonu, političke partije u Crnoj Gori su same sebi dale status najvažnijih korisnika javnih sredstava.
„Reforma je još jednom iskorišćena kao retoričko pokriće za raspodjelu koristi među onima koji sistem drže zarobljenim“, navela je Kovačević.
Ona je pozvala sve domaće i međunarodne aktere da ne prihvate ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu.
„Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes“, poručila je Kovačević.
Ona je dodala da Nacrt zakona samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
