Podgorica, (MINA) – Sud za prekršaje u Bijelom Polju radi bez dvoje sudija, a u ovoj godini ostaće bez još dvoje zbog odlaska u penziju, saopštio je predsjednik suda Alija Beganović, ističući da to značajno utiče na funkcionalnost institucije na čijem je čelu.
Beganović je agenciji MINA kazao da je proces izbora i napredovanja jedan od razlog za nezainteresovanost mladih pravnika za karijeru u sudstvu, i da bi,kada bi kandidati za sudije znali za koji sud se prijavljuju, u svakom gradu imali kandidata i da bi mnogo brže bila popunjavana upražnjena mjesta.
On je rekao da je Sud za prekršaje u Bijelom Polju čitavu prošlu godinu radio sa jednim sudijom manje, a da je već skoro pet godina jedna sutkinja tog suda na bolovanju.
Kako je naveo, ta sutkinja od dana izbora, odnosno od 19. maja 2020. godine, do danas nije počinjala sa obavljanjem sudijske funkcije.
“Tako da ovaj sud pored jednog stvarnog upražnjenog mjesta formalno radi bez dvoje sudija, što znatno utiče na funkcionalnost i rezultate rada ovog suda”, istakao je Beganović.
On je ukazao da će ove ove godine dvoje sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje ostvariti uslove za sticanje prava na starosnu penziju, i to sudije iz najudaljenijih odjeljenja suda.
”Nakon toga će sud ostati bez sudija u Odjeljenjima suda Pljevlja, Kolašin, Rožaje i Plav gdje je raspoređena sutkinja koja je na bolovanju”, pojasnio je Beganović.
On je dodao i da je od pet savjetničih mjesta, koliko ih je sistematizovano, popunjeno samo jedno.
“Dvije savjetnice su na roditeljskom odsustvu, a dva mjesta savjetnika su upražnjena i ni nakon više raspisanih oglasa nema prijavljenih kandidata za popunu tih mjesta”, rekao je Beganović.
Prema njegovim riječima, broj sudija koji je Odlukom o broju sudija predviđen za Sud za prekršaje u Bijelom Polji dovoljan je za efikasan rada kada bi svako sudijsko mjesto bilo popunjeno i kada bi svaki sudija radio efektivno.
Beganović je kazao da sudije bjelopoljskog Suda za prekršaje godišnje imaju u radu od 800 do hiljadu prvostepenih predmeta.
“Imajući u vidu da u odjeljenjima ovog suda radi samo po jedan sudija, oni duže i izvršne predmete tako da svaki sudija ima u radu minimum normu i po predmeta predviđenih orjentacionim mjerilima”, pojasnio je Beganović.
Ako bi tako odredili broj sudija onda bi, dodao je Beganović, trebalo još minimum dvoje-troje sudija u Sudu za prekšaje kada bi svaki bio zadužen samo sa brojem predmeta koji predviđa normu shodno orjentacionim mjerilima.
On je kazao da su prostorni kapaciteti Suda za prekršaje, posebno sjedištu suda, bolji od pola drugih sudova.
“Takođe odjeljenja ovog suda funkcionišu u dosta dobrim prostornim uslovima, izuzev odjeljenja u Rožajama koje je još smješteno u zgradi Skupštine opštine”, dodao je Beganović.
Kada je riječ o finansijskim izdvajanjima za rad Suda za prekršaje, Beganović je kazao da je taj sud, shodno potrošnji ranijih godina, predložio realan budžet, ali da dobiju nedovoljno.
“Nažalost kako Ministarstvo finansija opredjeljuje sredstva za cjelokupno sudstvo, a onda se dijeli na sudove, taj predlog uvijek bude smanjen i korigovan, što nije dovoljno za funkcionisanje suda”, rekao je Beganović.
On je istakao važnost samostalnosti i nezavisnosti sudstva i sudijskog poziva, navodeći da se ona ogleda kroz obezbjeđivanje uslova za rad i kroz zaradu nosilaca pravosudne funkcije.
Beganović je kazao da je i problem nezainteresovanosti mladih pravnika za sudijsku, ali i savjetničku poziciju, takođe u visini zarade.
“Savjetnik u sudu sa položenim pravosudnim ispitom ima zaradu manju od bilo kog opštinskog službenika, od bilo kod prosvjetnog radnika, a sudija ima osnovnu zaradu manju od svakog podnosioca zahtjeva koji zastupa zahtjev pred tim istim sudom”, istakao je Beganović.
Prema njegovim riječima, nezainteresovanost mladih pravnika za karijeru u sudstvu leži i u procesu izbora i napredovanja, odnosno u važećim zakonskim propisima.
On smatra da pripravnički staž traje predugo – tri godine, tok je ranio bio dvije.
“Moje mišljenje je da je bolje bilo sistematizacijom smanjiti uslove staža za savjetnika na dvije godine i položen pravosudni, nego pripravniči odrediti na tri godine da bi mogli konkurisati za savjetnika”, rekao je Beganović.
Morao bi se, prema njegovom mišljenju, promijeniti Zakon o pripravnicima i omogućiti pripravnicima da odrađuju staž u jednom sudu za koji su konkurisali.
“Ne možemo imati zainteresovane mlade pravnike ako od tri godine, jednu ili dvije moraju provesti jedino u Podgorici. Tim ljudima ne odgovara da godinu ili dvije dođu u Podgoricu i plaćaju stan, a sa zaradom pripravnika ne mogu pokriti ni stanarinu”, naveo je Beganović.
Beganović je podsjetio da je zakonskim izmjenama obuka za kandidate za sudije smanjena, ali da opet dio te obuke svi moraju provesti u Podgorici, što opet iziskuje troškove.
On je kazao da pravnici do izbora za sudiju moraju da prođu dug put, a da ne znaju u kojem će sudu i gradu raditi.
“Kada bi kandidati za sudije znali tačno za koji sud se prijavljuju, siguran sam da bi u svakom gradu imali kandidata i da bi popuna upražnjenih mjesta išla mnogo brže. Ako raspoređujete nekog iz Herceg Novog u Rožaje, iz Ulcinja na Žabljak, iz Cetinja u Bijelo Polje, možete im dati ne znam koliku zaradu, to ljudima ne odgovara”, naveo je Beganovič.
On je kao primjer naveo situaciju iz Suda kojim rukovodi, gdje je sutkinja koja sa sa Cetinja raspoređena u odjeljenje u Plavu skoro pet god na bolovanju.
Beganović smatra i da su sudovi za prekršaje i nakon ulaska u sistem redovnog sudstva marginalizovani.
“Sudijama za prekršaje i ako imaju isti koeficijent, istog ranga, se ne dozvoljava da pređu u osnovne sudove na javnom oglasu, već ako žele mora da im se konstatuje prestanak sudijske funkcije pa da idu u kandidate za sudije osnovnih sudova, što je nedopustivo jer se konstatuje prestanak sudijske funkcije koja je stalna”, istakao je Beganović.
On je rekao da se nadaju da će se izborom predsjednice Vrhovnog suda odnos prema sudijama za prekršaje promijeniti i da će dobiti status koji zaslužuju.
Beganović je kazao da se odnos prema sudijama prekršajnih sudova promijenio u Udruženju sudija izborom Miodraga Pešića za predsjednika, ali u Centru za obuku u sudstvu od kada je na njegovo čelo došla tužiteljka Ljiljana Lakić.
On smatra da sudovi za prekrsaje moraju iz svojih redova imati predstavnika u Sudskom savjetu.
Kako je pojasnio Beganović, prema sadašnjem rješenju sudove za prekršaje i osnovne sudove predstavlja jedan kandidat, pa će sudija za prekršaje uvijek biti preglasane prilikom izbora zbog brojnosti drugih.
“Moj predlog je da bi makar prvostepene sudove za prekršaje trebalo spojiti sa osnovnim sudovima i pri njima i formirati prekršajna odjeljenja, čime bi izbjegli dosta nedoumica i doveli do smanjenja broja sudija”, rekao je Beganović.
On je kazao da sudije za prekršaje postupaju u skoro 200 zakona i još odluka i uredbi, što je veliki obim, te da ne vidi razlog zasto ne bi mogle biti birane odmah u osnovne sudove, bez nove obuke.
Beganović je istakao da država mora sva prava i obaveze za nosioce pravosudne funkcije, kao i napredovanje, neriješena stambena pitanja, odvojeni život od porodice, prevoz, pitanje penzijskog osiguranja, urediti posebnim zakonom.
“Tek kada se prethodno sva ova pitanja zaokruže na jasan način nijedan sudija ne bježi od ispitivanja odgovornosti i preispitivanja svog rada, a samim tim ne bježi ni od najavljenog vetinga”, rekao je Beganović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
