Podgorica, (MINA) – Politička nestabilnost, napetost unutar vladajuće većine, nestabilnost Vlade kao i zastoj u sprovođenju reformi uticali su na pravilno funkcionisanje institucija u Crnoj Gori, ocijenjeno je u godišnjem izvještaju Evropske unije (EU) o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru navodi se da je zakonodavni i institucionalni okvir velikim dijelom uspostavljen i u potpunosti usklađen sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, ali da su i dalje potrebni dodatni napori u implementaciji.
“Povećana politička i društvena polarizacija i podjela posebno su pogodile najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, pripadnike LGBTI zajednice, koje su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje”, kaže se u izvještaju.
Navodi se da i dalje ozbilno zabrinjavaju pitanja poput povećanog broja femicida, koji nije dovoljno ispraćen od vlasti, javnog izražavana mizoginije, rodno zasnovanog i nasilja nad djecom.
“Crna Gora mora da unaprijedi svoj pravni i institucionalni okvir kako bi povećala zaštitu od nasilja u porodici, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje”, upozorili su iz EU.
Oni su ocijenili da Crna Gora mora da osigura pristup pravdi i ostvarivanju prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno kada su u pitanju ranjive grupe.
Kako se navodi u izvještaju, u pogledu slobode izražavanja Crna Gora je poboljšala svoj pravni okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, kroz usvajanje niza izmjena i dopuna Krivičnog zakona.
Iz EU su naveli da je vlast u prošloj godini, kao ključni prioritet države, navela političku predanost strateškom cilju integracije u EU i ambiciju da napreduju u pristupnim pregovorima na osnovu kontinuiranog napretka u reformama.
Ipak, kako su iz EU dodali, tu godinu obilježile su konstantne političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih stranaka i neuspjeh u postizanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je dovelo do pada dvije vlade.
“Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti unutar vladajuće većine, kao i zastoj u procesu donošenja odluka i sprovođenja reformi”, kaže se u izvještaju.
Iz EU su naveli da su glavna pravosudna tijela, uključujući Ustavni sud, nastavila da rade u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove, čime je narušeno njihovo adekvatno funkcionisanje.
U dokumentu se dodaje da su sloboda medija i sloboda govora bile ključno područje djelovanja EU prošle godine, uključujući zaštitu novinara i drugih medijskih radnika.
Navodi se da su im i dalje u fokusu zaštita manjina i kontinuirano poboljšanje pravnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba.
“Osim toga, izgradnja demokratičnijeg društva ostala je u fokusu kroz podršku izbornim reformama i transparentnijem trošenju javnih sredstava tokom predizbornih kampanja”, kazali su iz EU.
Oni su naveli da je njihovo djelovanje u Crnoj Gori i dalje usmjereno na privremena mjerila iz pregovaračkog poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
“Privremena mjerila odnose se na usklađivanje s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima o jačanju efikasne primjene ljudskih prava, proceduralnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od rasizma i ksenofobije i zaštite podataka”, pojasnili su iz EU.
Oni su rekli da je EU nastavila pažljivo da prati poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pristupnih pregovora, posebno u okviru poglavlja 23.
Prema njihovim riječima, postoji redovan politički dijalog na tehničkom i političkom nivou, uključujući i okvir Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Iz EU su kazali da je u prošloj godini pružena finansijska podrška prioritetima iz domena ljudskih prava.
“Bilateralno finansiranje putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć za 2018. imalo je fokusirani budžet od 1,5 miliona EUR (700 hiljada EUR nije ugovoreno) u okviru šireg programa vladavine prava od 13,5 miliona EUR”, kazali su iz EU.
Kako su rekli, Crna Gora je nastavila dijalog i saradnju s nacionalnim, evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i nadzornim tijelima, uključujući tijela Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope.
“Crna Gora je nastavila da se u potpunosti pridržava izjava EU o ljudskim pravima na multilateralnim forumima, uključujući restriktivne mjere Unije nakon ruske agresije na Ukrajinu”, naveli su iz EU, dodajući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa njihovom vanjskom i bezbjednosnom politikom.
Oni su podsjetili da je u maju prošle godine Komitet UN-a protiv torture zaključio je da je Crna Gora samo djelimično sprovela preporuke iz 2014. koje se odnose na osiguranje ili jačanje pravnih zaštitnih mjera za pritvorene, sprovođenje brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga kao i procesuiranje osumnjičenih i sankcionisanje počinilaca mučenja ili zlostavljanja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
