Podgorica, (MINA) – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložiće Skupštini da mandatar za sastav nove vlade bude lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić.
Milatović je to saopštio na konferenciji za novinare na Cetinju, nakon što je u proteklih deset dana obavio konsultacije sa predstavnicima 18 političkih subjekata zastupljenih u parlamentu.
“U postupku konsultacija iskristalisao se samo jedan predlog kandidata za mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore, a to je nosilac liste Evropa sad na proteklim parlamentarnim izborima, Milojko Spajić“, rekao je Milatović.
On je kazao da su Spajića podržali politički subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta u Skupštini Crne Gore.
Milatović je rekao da su Spajića podržali PES, sa partnerima na zajedničkoj izbornoj listi, Ujedinjena Crna Gora i Civis, Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka i Socijalistička narodna partija.
Kako je naveo, Spajić je dobio i podršku Albanske alternative, Demokratskog saveza Albanaca, Demokratske unije Albanaca, Nove demokratske snage FORCA i Hrvatske građanske inicijative.
„Određeni broj političkih subjekata, u prvom redu iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), istakao je spremnost da podrži Spajića nakon eventualnog dogovora o budućoj vladi”, saopštio je Milatović.
On je kazao da ovim otpočinje sljedeća faza koja podrazumijeva postizanje političkog dogovora i formiranje parlamentarne većine koja će izabrati vladu.
Kako je pojasnio Milatović, ustavni rok za predlaganje programa i sastava vlade počinje od dana određivanja mandatara i trajaće narednih 90 dana.
Milatović je kazao da od Spajića kao budućeg mandatara, ali i svih političkih aktera koji učestvuju u pregovorima oko formiranja vlade, očekuje odgovornost i ekspeditivnost.
On je ocijenio da je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebna stabilna politička vlada, nesporne evropske i reformske profilacije.
“Čiji će konstituenti u Skupštini Crne Gore presudno doprinijeti realizaciji svih neophodnih imenovanja u pravosuđu, otvoriti dijalog o izbornoj reformi i efikasno djelovati kada su u pitanju inicijative od važnosti za unaprjeđenje vladavine prava, poboljšanje životnog standarda i ubrzanje evropskog puta“, rekao je Milatović.
Kako je naveo, proces pregovora o budućoj vladi vidi kao inkluzivan proces, u kome glas bilo kog građanina neće biti unaprijed obezvrijeđen, u kontekstu formiranja buduće skupštinske većine.
„Spajiću želim uspjeh u nastojanjima da sastavi stabilnu i stručnu Vladu, koja će biti kadra da se uhvati ukoštac sa ključnim izazovima sa kojima se suočava crnogorsko društvo”, poručio je Milatović i dodao da će sa posebnom pažnjom pratiti pregovore.
On je rekao da se Crna Gora, kao i mnogo puta u svojoj istoriji, nalazi pred izborom puta koji će, u konačnom, opredijeliti budućnost države.
„Krajnji cilj mora biti građanska, demokratska i ekonomski razvijena Crna Gora, koja će u najkraćem roku postati punopravna članica Evropske unije (EU), za šta je neophodno da prođemo još nekoliko etapa institucionalne konsolidacije, unaprjeđujući u kontinuitetu vladavinu prava i gradeći prosperitetno društvo jednakih šansi”, istakao je Milatović.
On je ocijenio je da razgovori koje je vodio proteklih dana, sadržinski i suštinski, predstavljaju dobar primjer unaprjeđenja političke prakse i afirmisanja kulture dijaloga o najvažnijim društvenim temama.
„Uvjeren sam da je zajedničkim trudom prevaziđen formalistički pristup koji je dominirao u sličnim situacijama u prošlosti i, u značajnoj mjeri, uspostavljeni standardi koji će služiti kao ogledni primjer u budućnosti”, naveo je Milatović.
On je rekao da su razgovori vođeni tematski ujednačeno sa svim predstavnicima političkih subjekata i da su se odnosili na iskazivanje stavova tih subjekata o prioritetima vlade, njenoj strukturi, preferiranom modelu i podršci nekom od kandidata za mandatara za sastav vlade.
Milatović je kazao da, u vezi sa prioritetima buduće vlade, postoji opšti konsenzus svih političkih subjekata.
“Odnosi se na neophodnost ubrzanja procesa EU integracija, unaprjeđenje vladavine prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, i unaprjeđenje životnog standarda kroz realan i održiv model ekonomskog rasta”, pojasnio je predsjednik.
On je rekao da se jačanje kredibilnosti NATO članstva takođe nalazi u vrhu prioreta većine političkih subjekata, i da niko od učesnika ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u toj organizaciji.
“Jačanje institucija, dalja afirmacija građanskih vrijednosti društva, unaprjeđenje odnosa sa susjednim državama, ravnomjeran regionalni razvoj, privlačenje kredibilnih stranih investicija i profesionalizacija javne uprave, po mišljenju praktično svih partija, treba da budu prioriteti 44. Vlade Crne Gore”, naveo je Milatović.
On je rekao da su u toku razgovora pojedini učesnici konsultacija ukazali na važnost određenih specifičnih tema.
“One se tiču sprovođenja izborne reforme, usvajanja Zakona o Vladi i Skupštini, pronalaženja adekvatnog modela za provjeru porijekla i oduzimanje nezakonito stečene imovine, potrebe formiranja poreske policije, dalje decentralizalizacije, profesionalizacije diplomatske mreže i kompletiranja ambasadorske strukture”, kazao je Milatović.
On je saopštio da su po pitanju strukture i broja ministarstava u novoj Vladi stavovi političkih subjekata bili podijeljeni.
“Dio političkih subjekata smatra da je veći broj resora neophodan za efikasnije sprovođenje ciljeva Vlade, dok drugi smatraju da preglomazna struktura ne proizilazi iz programskih potreba već predstavlja političko zadovoljenje činilaca buduće Vlade”, rekao je Milatović.
Evidentno je, dodao je on, da i dalje postoje isključivosti između različitih političkih partija, kada je u pitanju mogućnost koalicione saradnje u kontekstu formiranja Vlade.
“S tim što ohrabruje iskazana spremnost da se razgovara o temama koje su vitalno značajne za Crnu Goru”, dodao je Milatović.
On je kazao da su se, u vezi sa preferiranim modelom i strukturom 44. Vlade, svi učesnici razgovora saglasili da je Crnoj Gori potrebna politička i stabilna vlada.
Prema riječima Milatovića, dio političkih subjekata smatra da je podrška budućoj Vladi od minimum 49 poslanika garant ubrzanog izbora najviših pravosudnih funkcija u parlamentu, što bi doprinijelo institucionalnoj deblokadi i ubrzanju evropskog puta zemlje.
“Dok drugi smatraju da su u pitanju dva odvojena procesa i da parlamentarni dijalog za pravosudna imenovanja ne treba da opterećuje proces formiranja Vlade”, dodao je Milatović.
Upitan da li je, kao potpredsjednik PES-a, učestvovao u kreiranju principa koje je Spajić dostavio prije više od mjesec, Milatović je rekao da je dosadašnjem procesu pristupio isključivo iz uloge predsjednika Crne Gore i da ni na jedan način nije bio uključen kao dio PES-a.
On je, na pitanje kako bi na političku situaciju u Crnoj Gori uticao eventualni neuspjeh Spajića u formiranju Vlade, kazao da je Spajić danas dobio veliku odgovornost i da mu želi uspjeh da odgovorno i brzo okonča proces formiranja vlade.
„Smatram da je Crnoj Gori konačno potrebno da dobije stabilnu političku izvršnu vlast, koja će odgovoriti svim izazovima sa kojima se država suočava, a prije svega mislim da unapređenje vladavine prava, bolji životni standard i ubrzanje evropskog puta“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, ukoliko Spajić ne bude mogao da sastavi vladu, može da vrati mandat.
„U tom trenutku Zakonom o predsjedniku predviđeno je da ja obavim novu rundu konsultacija i da dam mandat nekom drugom“, dodao je Milatović.
Upitan da li je računao Socijaldemokrate (SD) kao podršku Spajiću, jer su predstavnici te stranke rekli da je u duhu demokratske prakse da Spajić dobije mandat i da nemaju ništa protiv, Milatović je rekao da je sve političke subjekte sa kojima je razgovarao eksplicitno pitao da se izjasne da li podržavaju nekog kandidata za mandatara.
„U konsultacijama nije bilo pitanje šta je logično ili ne, nego koga politički subjekt koji dolazi na razgovore podržava kao kandidata za mandatara. SD nijesu u ovih 44 koje sam naveo“, rekao je Milatović.
Na pitanje da li mu je u redu da se govori da neki ne mogu ili mogu da učestvuju u vlasti, Milatović je rekao da je to pitanje za Spajića kao budućeg mandatara.
„Što se mene tiče, kao predsjednika Crne Gore, koji poštuje Ustav i zakon, glas svakog građanina treba da bude tretiran na isti način“, rekao je Milatović.
Upitan da li je tokom razgovora sa koalicijom ZBCG dobio garancije da će u slučaju ulaska u vladu podržati stavove Crne Gore o NATO-u, ratu u Ukrajini i nezavisnom Kosovu, Milatović je kazao da su svi politički subjekti složni oko tri ključne stvari kao prioriteta buduće vlade.
To su, kako je naveo, ubrzanje evropskog puta, unapređenje vladavine prava i životnog standarda građana.
„Jačanje kredibilnosti NATO članstva nalazi se u vrhu prioriteta većine političkih subjekata, a konstatovao sam i da nijedan politički subjekt ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u NATO“, ponovio je Milatović.
On je, na pitanje da li smatra da se prilikom raspodjele resora treba voditi računa o tome koliko je koji politički subjekt osvojio glasova, odgovorio da je to pitanje za budućeg mandatara.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
