Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora će, za prevazilaženje posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, morati dodatno da se zaduži oko 600 miliona EUR, ocijenio je dekan Ekonomskog fakulteta, Nikola Milović i dodao da nikada nije postojalo veće opravdanje za zaduživanjem.
On je kazao da će se novim zaduženjem, koje je neophodno, očuvati životni standard građana i izbjeći mjera smanjenja ličnih dohodaka, ali i podstaći ukupna privreda.
“Mi smo u prethodne tri i po godine imali konsolidovanje javnih finansija. Ministar finansija Darko Radunović je trebalo da ubere plodove svog napornog rada za prethodne tri godine. Smanjen je budžetski deficit i u ovoj situaciji je trebalo da dođe do postepenog pada javnog duga, ali globalna pandemija će proizvesti situaciju da će Crna Gora morati dodatno da se zaduži”, rekao je Milović za Info biro.
Prema njegovim riječima, procjena je da će kroz aranžman kod Svjetske banke, Međunarodnog moentarnog fonda (MMF), kao i kroz direktna zaduženja, to biti između 550 i 600 miliona EUR.
Milović smatra da je paket mjera koji je Vlada već donijela kao i predloženi dodatni paket mjera, koji će biti usvojen tokom ove sedmice, dobar odgovor na novonastalu situaciju.
“Mjere koje su donijete su pravovremene, socijalne, ekonomske i tretiraju i novo zapošljavanje i dat im je karakter kratkoročnih. Moramo povesti računa o njihovoj dobroj implementaciji i monitoringu njihove primjene. Sa kratkoročnih mjera treba preći na strategiju dugoročnog razvoja”, naveo je Milović.
On je kazao da je potrebno izvući pozitivna i negativna iskustva iz krize 2008. godine, koja su u vezi sa načinom na koji je država Crna Gora reagovala tada. Ključ snage te krize i negativnog uticaja na cijelu ekonomiju odnosio se na smanjenje povjerenja u bankarski sistem.
“Sada imamo potpuno drugačiju situaciju. Bankarski sektor je visoko likvidan i u prošloj godini je ostvario rekordne nivoe profitabilnosti, sa profitom koji je iznosio preko 50 miliona EUR. Bankarski sektor u tom dijelu bilježi rast svoje aktive. Imamo razuđen sistem, sa većim brojem banaka i imamo ono što je sada ključno u Crnoj Gori a to je povjerenje između građana, privrede i banaka”, rekao je Milović.
Banke su, kako je dodao, i nakon izbijanja pandemije izazvane novim koronavirusom, nastavile snažno da kreditiraju privredu i samo stanovništvo.
“Stoga su mjere koje treba predložiti izuzetno jaka aktivnost Centralne banke (CBCG), koja treba nastaviti sa jačanjem likvidnosti banaka kroz obezbjeđenje dodatnih sredstava za banke iz inostranstva i pomoći bankarskom sektoru koji treba da plasira taj novac u crnogorski sistem”, kazao je Milović.
Novi krediti koji će uslijediti nakon završetka moratorijuma za refinansiranje postojećih kredita treba da omoguće duže rokove otplate, niže kamatne stope, pomoć i podršku prvenstveno onim preduzećima koje su orjentisane na proizvodnju, dio novih investicija i na one segmente koji se tiču turističke privrede.
“Turističkoj privredi treba dati mnogo duži grejs period, jer moramo da razmišljamo o tome kakva će biti naša sezona naredne godine, i maksimalno ih treba rastretiti”, smatra Milović.
On je naveo da je neophodna koordinacija i pravovremenost svih mjera na obuzdavanju efekata krize. Takođe je važno snažno insistirati na završetku već započetih krupnih projekata, osnažiti zajedničko djelovanja fiskalne i monetarne politike, ali i drugih subjekata privrednog života.
„Treba podstaći ulaganja stanovništva i privrede, koja se tiču depozitnog finansiranja projekata. Pokušati da se preko privatnih investitora velikih domaćih preduzeća dođe do dodatnog kapitala za ulaganje. Sve ovo mora da bude koordinacija kako ne bi doživjeli ekspanziju rizika i prelivanje krize na realni sektor“, rekao je Milović.
Prema njegovim riječima, dugoročni ciljevi i ukupna ekonomska politika na dugi rok mora biti bazirana i dalje na velikim infrastrukturnim projektima, sektorski posmatrano, saobraćaj, energetika, turizam i poljoprivreda.
On je podsjetio da su svi subjekti izrazili potrebu za državnom intervencijom. Bez adekvatne reakcije ekonomske politike privredi prijeti stanje depresije.
Takođe, nema državnog intervencionizma bez adekvatne strategije.
“Strategija crnogorske ekonomske politike treba da se bazira na podsticanju državne potrošnje i stvaranje novih investicija u krupne projekte, uz ekspanzivnu monetarnu politiku i dalje aktivno kreditiranje. Uz konstantnu podršku privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Treba praviti strategiju otvaranja granica posebno po pitanju aktuelne turističke sezone, uz maksimalno angažovanje Montenegro Airlines-a kako bi spremno dočekali ovu sezonu, kad god ona počela” rekao je Milović.
On je kazao da očekuje da će procenat pada crnogorske ekonomije biti na nivou koji će zabilježiti ostale evropske države.
“Neka procjena koja je negdje na sredini između procjene MMF-a i onoga što je procjena pada za dio koji se tiče svjetske ekonomije. Ako bismo, u drugoj polovini godine, imali povećanje privredne aktivnosti, ne očekujem da će pad biti toliko drastičan”, naveo je Milović.
Crna Gora će, kako smatra, poput ostalih evropskih država morati da krene u popuštanje restriktivnih mjera.
“Znamo i sami da je ključ zdravlja jednog društva – zdrav pojedinac. Ja naravno još jednom čestitam našim zdravstvenim radnicima i cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore. Zbog toga je dobro što smo reagovali na ovaj način, ali vjerovatno, kako se budu pokazivali efekti pada koronavirusa u Crnoj Gori, doći će veoma brzo do početka otvaranja nekog segmenta aktivnosti, uz mjere predostrožnosti koje nam propisuje medicinska struka”, rekao je Milović.
Kriza se, kako je dodao, jedino može liječiti kroz povećanje privredne aktivnosti.
“Osim predloženog ekonomskog modela koji se odnosi na rast monetarne politike, u smislu kreditiranja banaka i jednog dijela fiskalne politike mjera koje je donijela Vlada, sa aspekta daljeg jačanja investicionog ambijenta i uticaja na buduća kretanja i buduće stope rasta u godinama 2022/23”, kazao je Milović.
On, kao ključ uspjeha na kompletnu reakciju, cjelokupnog crnogorskog sistema u ovom trenutku vidi povjerenje, ističući da je trenutno u središtu svega – pojedinac.
Milović je, osvrnuvši se na rad Ekonomskog fakulteta u vrijeme pandemije, kazao da je i ova institucija reagovala pravovremeno. Tako je, samo par dana od uvođenja mjera, većina nastavnog materijala bila na sajtu fakulteta.
“Očekujem da ćemo veći dio predispitnih aktivnosti realizovati i tokom trajanja privremenih mjera, a da ćemo jedan dio ispitnih aktivnosti organizovati tokom juna”, zaključio je Milović.
