Podgorica, (MINA) – Novinarska profesija u Crnoj Gori ne tretira se na način na koji bi trebalo, a novinari i njihova prava, profesionalna i socioekonomska, ne poštuju se, ocijenila je predsjednica Sindikata medija (SMCG) Marijana Camović Veličković.
Ona smatra da je najveći krivac država, koja se ne trudi da to stanje popravi.
„Država pomaže medijima tako što im daje novac, koji, prema našem mišljenju i onome što se dešava, završi u privatnim džepovima vlasnika medija, jer se materijalni i ekonomski status novinara ne mijenja i njihove zarade se ne povećavaju“, kazala je Camović Veličković agenciji MINA.
Upitana da ocijeni stanje slobode medija u Crnoj Gori, ona je rekla da je činjenica da novinari i novinarke rade u uslovima cenzure i samocenzure.
Prema riječima Camović Veličković, na to utiču brojni faktori, prije svega, vlasnici medija kroz pritisak koji se dešava preko glavnih urednika, urednika i ostalih nadređenih.
„Novinari sami koriguju ono što bi inače rekli, što smatraju da treba reći, a što je možda i najveći problem crnogorskog novinarstva trenutno“, navela je Camović Veličković.
Ona je kazala da se dešava i cenzura i da je to izraženo kako u privatnim, tako i u javnim medijima.
„To je ono što je najveći ograničavajući faktor slobode medija u Crnoj Gori. Tu su zatim i napadi na novinare i medije koji se ne rješavaju“, rekla je Camović Veličković.
Kako je navela, nijedan teži slučaj napada na novinare koji se desio u Crnoj Gori nije riješen, niti je blizu da se riješi.
„Prošle godine bilo je čak 28 napada, i to je neki rekord u Crnoj Gori. Novi slučajevi se rješavaju, ali kada su u pitanju stari slučajevi napada na novinare, bojim se da će se svi oni riješiti tako što će ta krivična djela zastariti“, rekla je Camović Veličković.
Na pitanje kakvu poruku šalje država time što godinama ne uspijeva da riješi slučajeve najtežih napada na novinare, ona je odgovorila da je Crnoj Gori više puta poručeno da ne može postati članica Evropske unije i da joj tamo nije mjesto dok ne riješi slučajeve napada na novinare, prije svega ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.
Camović Veličković je, na pitanje da li očekuje da će zbog izmjena Krivičnog zakonika biti smanjen broj napada na novinare, odgovorila potvrdno.
Ona je navela da je to rezultat i njihovog skoro desetogodišnjeg rada i lobiranja prema svim nadležnim institucijama.
Camović Veličković je dodala da su na kraju svi poslanici crnogorske Skupštine glasali za predlog izmjena Krivičnog zakonika.
„Očekujemo da će djelovati preventivno, odnosno obeshrabrujuće na potencijalne napadače, da će na taj način biti smanjen broj napada i da će, kada počnu da se primjenjuju te odredbe, kazne biti vidno drastičnije“, navela je Camović Veličković.
Ona je kazala da je SMCG od početka godine zabilježio četiri napada na novinare.
„Posljednji se desio u Bijelom Polju prema koleginici Jadranki Ćetković. To je jedini od tih slučajeva, koliko sam upoznata, da je kvalifikovan kroz krivična djela za koja je krajem prošle godine pooštrena zatvorska kazna“, kazala je Camović Veličković.
Ona je navela da se napadaču na Ćetković na teret stavlja krivično djelo prinuda.
Camović Veličković je rekla da se nedavno na prvostepenom nivou završio predmet protiv napadača na novinarku Anu Popović iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
„On je osuđen na tri mjeseca. Vidjećemo kako će to biti u drugostepenom postupku, nadam se da će se ta kazna pojačati. Još dva slučaja napada su se desila, na kolegu iz RTCG u Nikšiću i četvrti na koleginicu iz Gradske televizije Dubravku Perović, i to je označeno kao prekršaj“, navela je Camović Veličković.
Upitana da li od nove vlasti očekuje da ima bolji odnos prema svim pitanjima koja se tiču položaja medijskih radnika, ona je kazala da se nada da će imati i da bi bilo krajnje vrijeme da neko shvati u kakvim uslovima rade zaposleni u medijima.
„Kada govorimo o slobodi medija, mislimo na medije same, ali i na uslove rada u njima“, rekla je Camović Veličković.
Kako je naglasila, ukoliko novinari i novinarke nijesu slobodni da pišu na profesionalan način bez cenzure i samocenzure, ne može se govoriti o slobodi medija.
Camović Veličković je ukazala da u medijskoj strategiji ima dosta dobrih odrednica i podsjetila da su u toku izmjene cijelog seta medijskih zakona.
„SMCG imao je svoje članove u radnoj grupi vezano za medijsku strategiju, ima i u radnoj grupi koja se tiče izmjena zakona o medijima, Javnom servisu, elektronskim medijima. Vidjećemo šta će na kraju ispasti, ali nadam se da će ići na bolje“, dodala je ona.
Camović Veličković je kazala da su zaposleni u medijima osjetili boljitak povećanjem zarada kroz program Evropa sad.
Ona je rekla da će neki zaposleni u lokalnim javnim emiterima taj boljitak osjetiti tek sljedeće godine, a neki krajem ove, jer im u rasponu od sedam, osam mjeseci do preko godinu kasne zarade.
„Ko je kriv za takvo stanje u medijima? Kada su u pitanju privatni mediji krivi su vlasnici i njihov robovlasnički odnos prema zaposlenima, a kada su u pitanju lokalni javni emiteri, kriv je osnivač, odnosno pojedinačne opštine koje imaju lokalne javne emitere koje ne žele da finansiraju“, navela je ona.
Govoreći o finansijskom stanju u privatnim medijima, Camović Veličković je kazala da ono uopšte nije tako kakvo se predstavlja u javnosti i da vodeći crnogorski mediji posluju pozitivno i zarađuju.
To, kako je dodala, govore njihovi bilansi stanja koji su javno dostupni.
Camović Veličković smatra da nema riječi o krizi, o kojoj oni govore.
Ona je kazala da su od početka pandemije koronavirusa, dvije prethodne vlade obilno pomagale privatne medije kroz razne projekte, Fond za pluralizam medija koji je zaživio.
„Što nedavno i kroz ponovljenu, prema mom mišljenju nezakonitu, državnu pomoć u smislu oslobađanja komercijalnih televizija duga prema Radio-difuznom centru. To je nešto što se dešava u kontinuitetu godinama, potpuno nezakonito, a što nikome izgleda ne smeta u državi“, navela je Camović Veličković.
Zaposleni u medijima u posljednje dvije godine bili su preopterećeni zbog pandemije kovid-a 19, ali i političkih dešavanja.
Na pitanje da li u takvim uslovima dolazi do degradacije novinarske profesije, Camović Veličković odgovorila je potvrdno.
„Uslovi u kojima su novinari i novinarke radili tokom epidemije su bili dodatno pogoršani, jer su oni i dalje imali sve one probleme koje imaju stalno, plus su radili u uslovima pandemije“, kazala je Camović Veličković.
Ona je rekla da su novinari bili izloženi i virusu i povećanom obimu posla.
Camović Veličković ukazala je i na problem nepostojanja Granskog kolektivnog ugovora.
Ona je podsjetila da je SMCG nedavno ponovo pokrenuo inicijativu prema Uniji poslodavaca o otpočinjanju pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru pošto je dosadašnji iz 2004. godine prestao da važi.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
