Vašington, (MINA-BUSINESS) – Žene širom svijeta i dalje su suočene sa zakonima i propisima koji ograničavaju njihove ekonomske prilike, dok pandemija koronavirusa otvara nove izazove kada je u pitanju zdravlje, bezbjednost i ekonomska sigurnost, pokazao je novi izvještaj Svjetske banke (SB).
U izvještaju pod nazivom Žene, biznis i zakon 2021, navodi se da su reforme za uklanjanje prepreka ka ekonomskoj inkluziji žena bile spore i neujednačene u brojnim regionima.
„U prosjeku, žene imaju samo tri četvrtine zakonskih prava koja su data muškarcima. Žene su i prije pandemije bile u nepovoljnijem položaju, a incijative vlada da ublaže neke od efekata pandemije, iako su bile inovativne, su bile ograničene u brojnim zemljama“, navodi se u izvještaju.
Predsjednik SB, David Malpass ,kazao je da žene treba da budu u potpunosti uključene u ekonomije, kako bi se postigli bolji ishodi razvojnih procesa.
„Uprkos napretku u brojnim zemljama, došlo je do zabrinjavajućeg povratka na staro u nekim od njih, uključujući ograničavanje putovanja ženama bez dozvole muškog staratelja. Ova pandemija je pogoršala postojeće nejednakosti koje stavljaju u nepovoljniji položaj djevočice i žene, uključujući barijere za pohađanje škole i zadržavanje poslova“, poručio je Malpass.
Prema njegovim riječima, žene su suočene i sa porastom nasilja u porodici i izazovima u pogledu zdravlja i sigurnosti.
„Žene bi trebalo da imaju isti pristup finansijama i ista prava na nasljeđivanje kao i muškarci i moraju biti u središtu naših napora ka ikluzivnom i otpornom oporavku od pandemije koronavirusa“, smatra Malpass.
Iz SB je saopšteno da izvještaj mjeri zakone i propise u osam oblasti koje utiču na ekonomske prilike žena u 190 zemalja i obuhvata period od septembra 2019. do oktobra prošle godine.
„Od elementarnih stvari, kao što je kretanje u zajednici, do izazova koji se odnose na rad, roditeljstvo i penzionisanje, podaci prikazuju objektivne i mjerljive reperne vrijednosti globalnog napretka u pogledu jednakosti polova“, rekli su iz SB.
Nakon izbijanja pandemije, izvještaj je sagledao i odgovore vlada na krizu izazvanu koronavirusom i to kako je pandemija uticala na žene na poslu i kod kuće, sa fokusom na brigu o djeci, pristup pravdi, zdravlje i sigurnost.
„Generalno, nalazi izvještaja pokazuju da su brojne vlade uvele mjere kako bi adresirale neke od uticaja pandemije na žene koje rade. Na primjer, manje od četvrtine svih ekonomija koje su bile predmet istraživanja u izvještaju su zakonom garantovale zaposlenim roditeljima bilo kakvo odsustvo za brigu o djeci prije pandemije“, kazali su iz SB.
Od tada, zbog zatvaranja škola, skoro dodatnih 40 ekonomija širom svijeta je uvelo politike odsustva ili naknada da bi pomogle roditeljima oko brige za djecu.
„I pored toga, vjerovatno je da su ove mjere nedovoljne da bi se odgovorilo na izazove sa kojima se brojne majke koje rade inače suočavaju, ili na krizu u pogledu brige za djecu“, poručili su iz SB.
Pandemija je doprinijela i povećanju kako ozbiljnosti tako i učestalosti nasilja koje je povezano sa polom.
„Preliminarno istraživanje pokazuje da su od početka prošle godine vlade uvele oko 120 novih mjera, uključujući besplatne telefonske linije, psihološku pomoć i skloništa kako bi zaštitile žene od nasilja“, navodi se u saopštenju.
Upravna direktorica SB za razvojne politike i partnerstvo, Mari Pangestu, kazala je da je, i pored toga što su mnoge zemlje proaktivno preduzele korake kako bi pomogle ženama da se snađu u pandemiji, jasno da je potrebno mnogo više, naročito kada je u pitanju unapređenje roditeljskog odsustva i izjednačavanje plata.
„Zemlje treba da kreiraju zakonsko okruženje kako bi se unaprijedila ekonomska inkluzija žena, tako da bi mogle da prave najbolje izbore za sebe i za svoje porodice“, smatra Pangestu.
U SB smatraju da je oblast roditeljstva i dalje oblast u kojoj ima najviše prostora za unaprjeđenje na globalnom nivou.
„Potrebne su reforme i da bi se riješila ograničenja sa kojima se žene suočavaju kada je u pitanju vrsta posla i zadataka koje mogu da rade i vrijeme tokom koga mogu da rade, čime se vrši njihova segregacija u slabije plaćene poslove“, naveli su iz SB.
U SB smatraju da postizanje jednakosti polova kroz zakone zahtjeva zajednički napor vlada, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
„Zakonske i regulatorne reforme mogu da služe i kao značajan katalizator unapređenja života žena i njihovih porodica i zajednica u kojima žive“, zaključili su iz SB.
