Naslovnica MINA Business Naplata obrade kredita standard bankarskog poslovanja

Naplata obrade kredita standard bankarskog poslovanja

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Naplata obrade kredita predstavlja standard bankarskog poslovanja, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, koji nije želio da komentariše presudu Osnovnog suda o neosnovanosti naplate nadoknade za obradu kreditnog zahtjeva.

„Ne želimo da komentarišemo samu presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje, ali smatramo da će na višim sudskim instancama presuda biti potpuno suprotna od donijete“, rekao je Pejaković.

On je kazao da ukoliko se pregleda arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države, može vidjeti da se naknada naplaćuje obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma, jer mora da se prearanžira već postignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da ispoštuje.

„Pored toga, ukoliko rezervišete sredstva kod banke, ali ih ne povučete, sve dok to ne uradite u skladu sa ugovorom, međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju. Povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Takođe, međunarodna praksa je i naplata uslijed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali je zajmoprimac uskraćuje za planirani prihod“, objasnio je Pejaković.

On je dodao je međunarodni standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje i naplatu kredita, što je sastavni dio pregovaranja i poznato je ljudima koji se bave finansijama.

Pejaković smatra da je priča o naplati nadoknade za obradu kreditnog zahtjeva od prije tri godine i da čudi njeno ponovno oživljavanje.

„Ovdje je osnovno pitanje za klijenta koji pokreće pitanje ko snosi trošak, klijent ili advokat koji prihvata da se naplati po uspješnosti parnice. Jedno ročište može biti skuplje od iznosa koji je naveden u procesu, vrijednosti nadoknade od 200 EUR“, rekao je Pejaković.

On je kazao da su banke spremne da se izbore sa procesom, jer međunarodno pravo i praksa idu u prilog njihovog stava, ali da je pitanje koliki trošak sudskih procesa mogu da trpe klijenti.

Pejaković je saopštio da je međunarodni standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje i naplatu kredita.

„Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima. Naravno, kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao što bolju prođu, imate niz primjera da banke u određenom periodu za plasmane imaju akcije da se ne naplaćuje naknada mjesec, dva ili duže“, rekao je Pejaković.

On smatra da je problematika sa presudama u tumačenjima ljudi koji nijesu upoznati sa poslovanjem banaka, ni standardima dobre prakse struke, gdje je upitno znanje onih koji se bave vještačenjem i tumačenjem procesa u bankama, jer u njima nikad nijesu radili.

„Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član zakona, a prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis“, poručio je Pejaković.

On je kazao da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore, gdje sve banke, koje zapošljavaju preko 2,2 hiljade ljudi, uredno plaćaju sve poreze i doprinose.

„Poštuju se svi zakoni koji regulišu poslovanje, od Zakona o poslovanju banaka do Zakona o obligacionim odnosima, gdje se definiše ugovor o kreditu, kojim se utvrđuje iznos i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita“, objasnio je Pejaković.

On je dodao da se Zakonom o potrošačkim kreditima decidno navodi da su ukupni troškovi kredita kamate, naknade, porezi i drugi troškovi, koje je potrošač dužan da plati u vezi ugovora o kreditu.

Pejaković je naveo i odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama, gdje se stavkama bilansne i vanbilansne aktive, po kojim je banka izložena kreditnim rizicima, između ostalog smatraju krediti i potraživanja od klijenata uključujući kamate i naknade.

„Kod odluke o kontnom okviru za banke imate Rn. 1940 vremenska razgraničenja, iskazuju se, između ostalog, i vremenska razgraničenja naknada za kredite. Efektivnom kamatnom stopom obuhvaćena je i naknada gdje se iskazuju troškovi klijenta, uključujući kamate i naknade“, saopštio je Pejaković.

On je kazao da je banka vrlo kompleksan i komplikovan sistem, gdje je jedna radnja uslovljena kompletnim sistemom rada.

„Puštanje kredita na račun klijenta je finalni čin, kojem prethode obimne evaluacije, provjere i preuzimanje odgovornosti za same akcije prema depozitarima i akcionarima, što sve kontroliše supervisor, prema kojem imate regulatorne troškove“, naveo je Pejaković.

On je dodao da se na zadovoljstvo klijenata plasiraju sredstva do 25 godina, odobravaju grejs periodi od 12 mjeseci i druge pogodnosti kako bi privreda dobila zamajac rasta, a stanovništvo uvećalo potencijal potrošnje, što se odražava na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„Koji je trošak vremenske usklađenosti raspoloživih sredstava, depozita klijenata, obezbjeđenja kreditnih linija, do evaluacije makroekonomskih i kretanja industrije, ili segmenta privrede, posebno tretiranje preduzeća, građana, državnih zahtjeva, preduzetničkih zahvata, praćenje standarda i trendova struke do evaluacije konkretnih zahtjeva za kreditom, od pregleda dokumentacije koja se prilaže do izlaska na teren, pravnog tretiranja svakog ugovornog odnosa, razmatranje od kreditnog referenta do razmatranja kreditnog odbora i ukupnog menadžementa banke, pa praćenje trošenja sredstava“, saopštio je Pejaković.

On je kazao da posebnu problematiku predstavljaju delikventni krediti koji se ne vraćaju uredno, gdje se resursi banke rabe na tim poslovima i odvlače od tekućih bankarskih, zatim znatni troškovi nabavke, održavanja i usaglašavanja sa novim propisima IT softwera i hardwera.

„Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate“, rekao je Pejaković.

Najčitanije