Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstva ekonomskog razvoja, finansija i socijalnog staranja i poljoprvrede, šumarstva i vodoprivrede, pripremila su predlog seta mjera, vrijednih između 20 i 50 miliona EUR, čiji je cilj da ublaže negativne efekte krize u Ukrajini.
Predloženi set od osam mjera Vlada bi trebalo da usvoji u četvrtak, a one se odnose na smanjenje akciza na goriva do 40 odsto, kao i privremeno smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na nula odsto za brašno i ulje, a na sedam odsto za so.
Mjere se odnose i na dodatnu stimulaciju proizvodnje žitarica, krompira, besplatne plastenike, 200 EUR poljoprivrednim proizvođačima kroz poljoprivredne vaučere, plan interventnih nabavki i zakon o privremenom ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović, kazao je na konferenciji za novinare povodom pedstavljanja mjera, da su Vlada i taj resor, kao odgovor na krizu, obezbijedili dodatnih pet miliona EUR za poljoprivrednu proizvodnju.
„Sa time smo postigli da ukupna sredstva Agrobudžeta iznose 55,9 miliona EUR i ona nijesu poput ostalih sredstava, odnosno ne zavise od krize, nego će biti upotrebljena. Nacionalna sredstva iznose 40,9 miliona, što je 50 odsto više u odnosu na prošlu godinu“, naveo je Stijović.
On je dodao da je cilj da dodatno stimulišu poljoprivrednu proizvodnju sa ciljem njenog povećanja u ovoj godini.
„Želimo da poljoprivreda doprinese nacionalnoj ekonomiji i da vratimo sigurnost građaninu u domaći proizvod, sa fokusom na proizvodnju žitarica i unapređenje života na selu“, rekao je Stijović.
Uvoz poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini premašio je 600 miliona EUR, a izvoz 62,4 miliona EUR, pa je pokrivenost uvoza izvozom 10,4 odsto.
“Najviše je uvezeno proizvoda iz Srbije – 253 miliona EUR, Njemačke 38 miliona EUR, Italije 36 miliona EUR i Hrvatske 33 miliona EUR”, precizirao je Stijović.
On je kazao da je prva mjera dodatna subvencija žitarica, od dodatnih 250 EUR po hektaru, čime se udvostručuje podrška predviđena Agrobudžetom, koja će da iznosi 500 EUR po hektaru, odnosno 510 EUR za mlade.
„Druga mjera je dodatna subvencija za proizvodnju kasnog krompira, sa 150 EUR po hektaru, pored predstojeće od 250 EUR. Ukupna podrška će iznositi 400 EUR, odnosno 410 EUR za mlade proizvođače“, rekao je Stijović.
On je naveo da očekuje novih 25 hiljada tona krompira, što bi u slučaju nedostatka žitarica moglo da osigura da u Crnoj Gori nema problema sa hranom.
„Treća mjera su besplatni plastenici za proizvodnju povrća. Ministarstvo će obezbijediti 2,5 hiljada plastenika tunelnog tipa, ukupne površine 250 hiljada metara kvardatnih, što je otprilike 50 fudbalskih stadiona pod plastenicima“, saopštio je Stijović.
On je dodao da četvrta mjera obuhvata poljoprivredne vaučere svim registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, u iznosu od po 200 EUR.
„Mjera će biti realizovana tako što će sredstva biti dodijeljena svim poljoprivrednim proizvođačima koji su registrovani u Registru poljoprivrednih gazdinstava zaključno sa 1. martom”, objasnio je Stijović.
Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, kazao je da se peta mjera tiče pripreme plana interventnih nabavki.
On je podsjetio da je Crna Gora 2003. godine ukinula robne rezerve i usvojila novi Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje postupak snabdijevanja države pšenicom, brašnom, uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.
„Prema ovom zakonu, Ministarstvo ekonomskog razvoja je pripremilo Plan interventnih nabavki, koji daje osnov da u slučaju problema u snabdijevanju tržišta Vlada može da donese odluku o aktiviranju Plana i naloži da se izvrši nabavka proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju“, naveo je Milatović.
Do realizacije mjera i radnji predviđenih Planom može doći samo u situacijama kada nastupe ozbiljni poremećaji na tržištu u pogledu snabdijevanja.
„Pri tome je neophodno da Vlada u skladu sa članom 5 Zakona o interventnim nabavkama prethodno donese odluku kojom se proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu“, rekao je Milatović.
Iznos sredstava potrebnih za realizaciju mjera iz Plana je na mjesečnom nivou oko 33 miliona EUR i tiče se potreba Crne Gore za pšenicom, kukuruzom, brašnom, šećerom, kuhinjskom soli, deterdžentom, uljem, naftom i naftnm derivatma i ljekovma.
Na godišnjem nivou on iznosi skoro 400 miliona EUR.
Milatović je objasnio da se šesta mjera tiče kreiranja pravnog osnova o privemenom ograničenju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
„Uvažavajući potrebu da se stvori zakonski osnov kojim će se Vladi dati mogućnost da uvede privremene mjere radi ublažavanja negativnih uticaja povećanja cijena, Ministarstvo je pripremilo Predlog zakona o privremenm mjerama za ograničenje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi“, objasnio je Milatović.
Tim zakonom je predviđeno da će Vlada, u slučajevima ozbiljnih inflatornih rizika, koji u izuzetnoj mjeri ugrožavaju životni standard građana, ali i ekonomsku aktivnost u zemlji, podzakonskim aktom biti u mogućnost da utvrdi listu proizvoda, maksimalnu cijenu i trajanje privremene mjere.
Javna rasprava za zakon je završena, pa će taj pravni akt biti utvrđen u okviru paketa mjera podrške, na sjednici Vlade u četvrtak.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, kazao je da se naredna mjera, koju su već predložili, odnosi na izmjene i dopune Zakona o akcizama, s tim što je sada predlog da se ona smanji do 40 odsto, kako bi Vlada imala veću mogućnost djelovanja.
„Druga mjera je privremeno smanjenje stope PDV-a za osnovne životne namirnice sa sedam odsto na nula odsto – brašna i jestivog ulja dobijenog od suncokreta, a soli sa 21 odsto na sedam odsto“, rekao je Spajić.
Direktivom EK kao trajno rješenje ne prepoznaje se stopa ispod pet odsto, ali to će biti specifična mjera i ograničena je za ovu godinu.
Spajić je, govoreći o hedžingu, kazao da je euro pao u odnosu na dolar, pri čemu je Crna Gora u plusu 40-50 miliona EUR.
„To bi bio izgubljen novac da nije urađen hedžing. Od 2014. godine do decembra 2020. godine izgubljeno je 130 miliona EUR. Crna Gora sada da raskine ugovor, tog dana dobija uplatu 50-60 miliona EUR“, rekao je Spajić.
On je, odgovarajući na pitanje da li osjeća odgovornost jer je postupanjem vršiteljke dužnosti direktorice Uprave prihoda i carina, Milene Petričević, došlo do sudskog postupka, čime je firma Džek pot izbjegla da plati državi dva miliona EUR, kazao da Ministarstvo finansija obavlja nadzor nad radom Uprave, koja je nezavisan organ.
„Nemam problem da priznam odgovornost. U ovom slučaju Ministarstvo finansija je prije isteka roka date koncesije dalo mišljenje šta treba da se radi. Ono nije ispoštovano i ja sam pozvao na privatan razgovor zašto nije postupljeno po tom tumačenju. Kad ljude u Crnoj Gori pozovete na odgovornost kao da ih probodete nožem“, saopštio je Spajić.
On je naveo da su u Ministarstvu finansija uradili sve što je bilo u njihovoj moći da ukažu kako da se postupi zakonski i dodao da je tražio odgovornost za te postupke.
Milatović, je govoreći o uspješnosti realizacije programa Evropa sad, rekao da je naplata bolja 20 odsto u odnosu na prošlu godinu, što su efekti koji su došli sa progrmam Evropa sad.
„Imamo 205 hiljada ljudi koji su zaposleni po ugovoru o radu, a dodatnih po drugim ugovorima. Imamo pozitivne efekte Evrope sad“, dodao je Milatović.
On je naveo da unazad dva mjeseca potpredsjendik Vlade, Dritan Abazović, ne prisustvije njenim sjednicama.
„Tog čovjeka nema, kao ni ministara spoljnih i unutrašnjih poslova. U situaciji u kojoj se zemlja nalazi u ekonomskoj i političkoj krizi, ja pozivam vas da pitate što se ti ljudi ne pojavljaju na sjednicama Vlade“, rekao je Milatović.
On je pitao je li iko postavio pitanje odgovornosti potpredsjednika Vlade, što nije glasao za Zakon o akcizama, dok Građanski pokret URA, kako je kazao, proziva nekoga za isti taj zakon za koji nije glasao njihov lider.
Milatović je dodao da je svim građanima, kao i njemu, dosta “političkog ludila u kojem živimo”.
Stijović je, govoreći o mogućim nestašicama namirnica, rekao da nema mjesta panici i da građani
ne treba da brinu.
„U svakodnevnoj vezi sam sa ministrima poljoprivrede iz regiona. Non stop kontaktiramo oko svake namirnice i oko svakog većeg uvoznika“, kazao je Stijović.
On je naveo da je ovo jedna dinamična kriza, da se stvari dešavaju brzo i da se zahtijeva brza reakcija.
„Došlo je do toga da ljudi kupuju više nego što im treba. Imamo jednu enormnu navalu na kupovinu osnovnih životnih namirnica, koja je rezultrala u posljednje dvije sedmce. Kada pogledate zalihe, one su iste u Crnoj Gori, samo što su se iz marketa preselile u špajze“, saopštio je Stijović.
On je rekao da nema bojazni, da je u petak ušla određena količna robe, da se aktiviraju i drugi kanali sa drugm zemlajma i da se obezbjeđuju zalihe i pune magacini.
„U ovom trenutku, u odnosu na prije 20 dana, mi u Crnoj Gori, kumulatvno gledajući, imamo više namirnica, jer magacini popunjavaju svoje rezerve, a stanovništvo je napravilo zalihe“, naveo je Stijović.
Spajić je, govoreći o mogućnosti da će rast cijena namirnica pojesti rast plata kroz program Evropa sad, kazao da neko tu nije napravo dobru računicu.
„Uz svo ovo povećanje cijena goriva, vi imate dodatno izdvajanje prosječnog Crnogorca od pet do deset EUR na mjesečnom nivou“, rekao je Spajić.
On je dodao da se mora imati na umu da kad inflacija skoči tako rapidno i baza te inflacije raste.
„Inflacija u Crnoj Gori je u potpunosti uvozna, jer mi kao ekonomija praktično da nemamo svoju poljoprivredu i proizvodnju i apsolutno zavismo od tih koji dižu cjene u nekoj Italiji, Srbiji i Hrvatskoj“, naveo je Spajić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
