Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Većina domaćih kompanija dobro je reagovala i relativno brzo se prilagodila uslovima rada u vrijeme pandemije, ali je potrebno intenzivirati mjere podrške investicijama radi podizanja konkurentnosti agroindustrije i primarne poljoprivrede, smatra dekanica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Božidarka Marković.
Ona je kazala da su, pored izvjesnih početnih problema u dinamici dopremanja nekih inputa za poljoprivrednu proizvodnju, što je relativno brzo normalizovano, evidentni problemi smanjene tražnje za nekim gotovim proizvodima usljed izostanka uobičajene turističke sezone.
“Međutim, kada je u pitanju primarna poljoprivredna proizvodnja, kako kod registrovanih poljoprivrednih proizvođača, tako i proizvodnja na manjim porodičnim imanjima, sa sigurnošću se može reći da je ona povećana i da je interesovanje za proizvodnju raslo u skoro svim sektorima”, navela je Marković za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Prema njenim riječima, mnogi pojedinci su se proljetos odlučili da obrade površine koje se nijesu koristile duži niz godina, i tako će proizvesti nove količine poljoprivrednih proizvoda.
Ona je ocijenila da je agroindustrija dugo vremena stagnirala, posebno nakon tranzicije 90-ih godina kada su mnogi pogoni ili ugašeni ili veoma otežano funkcionisali.
“Međutim, posljednjih 15 do 20 godina prerađivački sektor u oblasti poljoprivrede je u stalnom usponu. Među prvima je sa razvojem krenula mljekarska industrija, tako da danas, pored više pogona za proizvodnju mliječno-kiselih proizvoda, imamo i brojne manje ili srednje velike pogone za proizvodnju široke palete sireva”, rekla je Marković.
Mesna industrija je, kako je kazala, doživjela procvat u Crnoj Gori. Proizvodnja vina i alkoholnih pića je takođe u usponu.
“Tome treba dodati sve bolje stanje u proizvodnji maslinovog ulja, zatim preradu i pakovanje meda i pčelinjih proizvoda. Najviše je neiskorišćenog prostora u preradi voća i povrća, dok je prerada aromatičnog i ljekovitog bilja skromna ili u začecima”, smatra Marković.
Ona je ocijenila da je domaća agroindustrija sektor kome treba posvetiti posebnu pažnju, jer je to “lokomotiva” za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje.
“Pored svih do sada preduzetih mjera, potrebno je nastaviti i intenzivirati mjere podrške investicijama radi podizanje konkurentnosti naše agroindustrije i primarne poljoprivrede, što je jedna od ključnih slabosti cijelog sektora”, rekla je Marković.
Ona je navela da je veoma važno jačanje lanca vrijednosti hrane putem intenziviranja saradnje, odnosno umrežavanja svih subjekata od njive do trpeze, zajedno sa promocijom domaćih proizvoda radi podizanja svijesti o značaju domaće proizvodnje za ukupan ekonomski razvoj.
Marković je, odgovarajući na pitanje kakav je doprinos ekonomskih mjera Vlade sektoru poljoprivrede za saniranje negativnih posljedica epidemije Covid-19, kazala da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja blagovremeno reagovalo i ubrzanom realizacijom brojnih podsticajnih mjera i programa pomoglo poljoprivrednim proizvođačima da lakše prevaziđu neka početne probleme koji su uslijedili pojavom pandemije.
“Takođe, preduzete su i brojne promotivne aktivnosti u cilju podrške plasmanu viškova proizvoda, koji su se pojavili usljed smanjene turističke tražnje”, dodala je Marković.
Ona je, govoreći o projektu Dobro iz Crne Gore koji je prije 12 godina pokrenula PKCG, kazala da je on dokazao svoju punu opravdanost.
“Poslije kreiranja i uspostavljanja robne marke Made in Montenegro, za potrebe podsticanja izvoza, ovo je bio prvi sveobuhvatni projekat vizuelnog isticanja i promovisanja crnogorskih proizvoda posebnog kvaliteta čije je cilj promovisanje proizvoda i na domaćem i međunarodnom tržištu”, rekla je Marković.
Ona je kazala da joj je zadovoljstvo da učestvuje u realizaciji tog projekta, kao predsjednica Tehničkog komiteta za meso, ribu i prerađevine.
“Još troje mojih kolega sa Biotehničkog fakulteta učestvuje u radu tehničkih komiteta za razne grupe poljoprivrednih proizvoda. Tehnički komitet za meso, ribu i prerađevine je u proteklom periodu obradio zahtjeve osam crnogorskih mesnih industrija i pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore odobreno je ukupno za 32 proizvoda naših mesnih industrija, kao i jednoj kompaniji koja se bavi proizvodnjom i plasmanom morskih plodova”, navela je Marković.
S obzirom na to da se pravo korišćenja žiga dodjeljuje na pet godina, većina kompanija je u međuvremenu tražila produženje prava korišćenja žiga, pri čemu je većina njih proširila paletu proizvoda za dodjelu prava vizuelnog označavanja ovim žigom.
Marković smatra da su kampanje Kupujmo domaće i Domaći ukusi veoma dobre, jer potrošači vizuelno lakše zapažaju domaće proizvode, što vjerujem u konačnom pospješuje njihovu prodaju.
“Nema dileme da se sa ovakvim akcijama mora nastaviti. Bilo bi dobro promovisati naše proizvode i na engleskom jeziku, makar u sezoni, jer strani turisti vole da kupe i probaju domaći proizvod”, navela je Marković.
Prema njenim riječima, aktuelna pandemija virusom Covid-19 dodatno je potvrdila koliki značaj ima poljoprivreda i proizvodnja hrane za svaku zemlju i ukazala na potrebu jačanja sopstvenih kapaciteta.
“Mi ćemo na Biotehničkom fakultetu nastaviti da ispunjavamo našu višestruku misiju i da dajemo puni doprinos prevazilaženju negativnih posljedica koje će ostaviti pandemija i ukupnom razvoju crnogorske poljoprivrede i društva u cjelini”, saopštila je Marković.
Ona je pohvalila saradnju PKCG i Biotehničkog fakulteta i dodala da je sigurna da ima prostora i za dalje jačanje poslovnih veza, posebno u segmentu zajedničkih projektnih aktivnosti, kao i drugih aktivnosti u sektoru poljoprivrede.
