Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vjetroelektrana (VE) Gvozd, čija će izgradnja početi 2021. godine, trebalo bi da snabdijeva oko 25 hiljada domaćinstava i biće jedan od boljih projekata u regionu i Evropi, saopštio je izvršni direktor austrijske firme Ivicom Holding, Krešimir Čondić.
Čondić je na sjednici Odbora Udruženja energetike i rudarstva Privredne komore (PKCG), na kojoj je, između ostalog, razmatran projekat izgradnje VE Gvozd, kazao da na cijelom Balkanu postoje samo dvije lokacije koje imaju bolji energopotencijal od područja Krnova.
“Što se tiče ekstremnog vjetra, VE Gvozd će biti puno bolja od VE Krnovo. Srednja brzina vjetra tamo gdje je glava rotora je 7,17 metara u sekundi, što je dobro i daje neku procjenu od 3,45 hiljada radnih sati godišnje. To je, samim tim, jedan od boljih projekata ne samo u regionu nego i u Evropi”, tvrdi Čondić.
VE Gvozd je planirana južno od realizovanog vjetroparka Krnovo, koju je gradila takođe firma Ivicom i francuska kompanija Akuo energy.
Prilikom izgradnje VE Gvozd, kako je objasnio Čondić, postojaće pet faza. Nova vjetroelektrana će sa jedne strane biti spojena sa postojećom VE Krnovo, a sa druge strane sa trafostanicom smještenom pored Željezare Nikšić.
Čondić je na sjednici na kojoj se razgovaralo i o obnovljivim izvorima energije kao strateškom opredjeljenju razvoja Elektroprivrede (EPCG) saopštio da bi VE Gvozd trebalo da bude instalisane snage između 50 i 54,6 megavata (MW).
“To još ne znamo, jer mi u ovom trenutku nijesmo sproveli tender za nabavku vjetroagregata. Različiti proizvođači imaju različite snage. Mi imamo nekih 13 optimalnih pozicija, a da li će to biti 50 ili 54,6 MW zavisi od samog odabira turbine”, objasnio je Čondić.
On je precizirao da će procijenjena godišnja proizvodnja biti 145 gigavat sati (GWh) godišnje, dok će ukupna procijenjena investicija projekta iznositi između 60 i 70 miliona EUR.
Čondić je kazao da se, prije ulaska u posao izgradnje vjetroparka, počinje uvijek od mjerenja vjetropotencijala.
“Prva pretpostavka je da ima vjetra. Ako ima, onda gledate dvije sljedeće tačke – da li tu energiju možete negdje priključiti i da li je to ekološki prihvatljivo. Bitna je i lokacija vjetroelektrane, odnosno da ona nije na nekim migratornim putevima za ptice i da nije u području koje je intenzivno nastanjeno sijepim miševima. Ako ti preduslovi postoje onda se ide u dalji razvoj”, dodao je Čondić.
On je naveo da kompanija Ivicom od 2009. godine obavlja mjerenja na području Krnova i da tu postoji veliki potencijal, odnosno da je lokacija vrlo obećavajuća.
“Ono što je karakteristično za cijelo područje Krnova je ta sjeveroistočna i jugozapadna ruža, gdje otprilike 65 odsto energije dolazi sa sjevera”, rekao je Čondić.
On smatra da se značaj izgradnje vjetroelektrane i dobrobit za zajednicu mogu iskazati kroz više parametara, između ostalog, razvijanje privrede, tehnološki razvoj, povećanje domaće proizvodnje i smanjenje uvoza energije, angažovanje lokalnih izvođača i zapošljavanje lokalnog stanovništa za potrebe gradnje i održavanja vjetroelektrane, poboljšanje lokalne infrastrukture i naknada od zakupa zemljišta.
Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG, Ivan Mrvaljević, predstavio je na sjednici obnovljive izvore energije čija bi valorizacija trebalo da se realizuje kroz nekoliko projekata.
On je, osim o VE Gvozd, govorio o modernizaciji hidroelektrana (HE) Perućica i Piva, šest malih elektrana, izgradnji HE Komarnica, ekološkoj rekonstrukciji Termoelekrane (TE) Pljevlja i izgradnji solarne elektrane (SE) Briska Gora u Ulcinju.
Mrvaljević je članove Odbora upoznao sa radom i poslovanjem VE Krnovo koja je u pogonu od 2017. godine.
On je podsjetio i da EPCG trenutno realizuje petogodišnji investicioni cikls od 170 miliona EUR, kako bi se povećala instalisana snaga postojećih energetskih objekata, kao i izgradili novi proizvodni kapaciteti.
