Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uticaj pandemije koronavirusa na zaposlenost u zemljama Zapadnog Balkana biće bez presedana i široko rasprostranjen, zbog čega se preduzimaju aktivnosti na pružanju podrške preduzećima u cilju očuvanja radnih mjesta, navodi se u bilješkama Svjetske banke (SB) o tržištu rada.
Predstavnici SB smatraju da će biti potrebno neko vrijeme da se ispolji veličina uticaja krize na tržište rada, što će zavisiti od njenog razvoja, heterogenosti ekonomske strukture svake zemlje, brzine odgovora tržišta rada na promjenu ekonomskih trendova i efikasnosti mjera koje se preduzimaju u cilju zaštite radnih mjesta i firmi.
Iz SB su, u bilješci pod nazivom Tržišta rada i COVID-19 šok na Zapadnom Balkanu, naveli da su drastičnim padom aktivnosti usljed pandemije koronavirusa najviše pogođeni sektori ugostiteljstva, dio prerađivačke industrije, veleprodaja i dio maloprodaje, nekretnine i poslovne usluge.
Oni su dodali da procjene sektorskog rizika na podatke o radnoj snazi pokazuje da će koronakrizom najviše biti pogođeni muškarci stariji od 30 godina, sa srednjim obrazovanjem i stalnim radnim mjestom u malim i srednjim preduzećima. Iz SB su kazali da nije iznenađujuće ni da će zaposleni u privatnom sektoru podnijeti teret krize.
„Obim rasta nezaposlenosti će zavisiti i od efektivnosti mjera politike za povećanje potražnje za radnom snagom. Neposredni odgovor politike treba da osigura olakšanje za radnike i firme u cilju zaštite egzistencije i ekonomski održivih djelatnosti, naročito u teško pogođenim sektorima“, naveli su iz SB.
Oni smatraju da bi javne resurse prvo trebalo koristiti za pružanje privremene ciljane pomoći teško pogođenim sektorima. Iskustva iz ranijih ekonomskih kriza pokazuju da subvencionisanje zarada može pomoći očuvanju radnih mjesta.
„Negativne ocjene subvencioniranja zarada obično se odnose na programe usmjerene na radnike u nepovoljnijem položaju ili promociju otvaranja radnih mjesta u „normalnim“ ekonomskim vremenima. Međutim, uspostavljanje programa subvencija može potrajati“, navodi se u bilješci koja predstavlja dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.
Iz SB su ocijenili da će efektivna komunikacija, socijalni dijalog i jasna opredijeljenost vlasti imati kritičan značaj za ograničavanje gubitaka radnih mjesta u ovom momentu.
Oni su podsjetili da se kratkoročne politike koje se često primjenjuju za očuvanje radnih mjesta u održivim djelatnostima odnose na olakšanje alternativnog ili zapošljavanje onih koji ne rade, osiguranje zaštite prihoda za one koji izgube posao i izvor egzistencije, zaštita firmi od prijetećeg stečaja i podrška za zadržavanje radnika kroz subvencije.
„Sve zemlje Zapadnog Balkana sprovode aktivnosti na podsticanju preduzeća da zadrže ili otvaraju radna mjesta. Do aprila, mjesec nakon zatvaranja i uvođenja mjera ograničenja, sve vlade su usvojile programe spašavanja radnih mjesta i firmi“, navodi se u bilješci.
Pored mjera zaštite zdravlja, poreskih olakšica, garantnih shema, subvencioniranih kreditnih linija i mjera socijalnog distanciranja, uvedene su i mjere za spašavanje radnih mjesta kroz djelimično ili puno pokrivanje troškova zarada, kao i veće naknade za nezaposlene uz ublažavanje kriterijuma.
„Iako se efekti krize još razvijaju, postoje blagi znaci barem privremenog olakšanja u nekim zemljama. Stoga vlasti ne bi trebalo da izgube iz vida dugoročnije izazove, kao što su akutni nedostatak radne snage i vještina, te niska produktivnost“, upozorili su iz SB.
Oni smatraju da bi bilo korisno da se ispitaju mogućnosti za prebacivanje poslovanja tamo gdje je jeftinije ili bliže, ugovaranje vanjskih izvršilaca i digitalizaciju. Dugoročno, zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da povećaju ulaganja u sticanje vještina i povećanje pristupa razvoju vještina.
„Da bi se smanjila prijetnja automatizacije i poboljšao kvalitet radnih mjesta, regija treba da poveća investicije i u osnovne i u moderne vještine „nove ekonomije“, kao što su ICT, rješavanje problema, kreativnost, komunikacije i međuljudski odnosi, tako da se postojeći i budući radnici mogu lakše prilagoditi brzim promjenama na tržištu rada“, navodi se u bilješci.
Iz SB su podsjetili da je prije početka krize prouzrokovane koronavirusom, Zapadni Balkan bilježio rekordno visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost.
„Stopa zaposlenosti u regiji prošle godine je narasla na istorijski visokih 45,6 odsto za starije od 15 godina, što je povećanje od 1,4 procentna poena u odnosu na 2018. godinu“, rekli su iz SB.
Oni su dodali da je zaposlenost u regiji toliko povećana da je došlo do nedostatka radne snage i pritiska za povećanje plata. Nedostatak radne snage je i prije krize bio istaknut u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji u prerađivačkoj industriji i transportu, a Crnoj Gori u turizmu.
Iz SB su naveli i da je stopa nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu pala na istorijski nizak nivo i da je u prošloj godini bila 13,4 odsto, što je 2,3 procentna poena manje nego u 2018.
„Međutim, kad je počela kriza, skoro polovina stanovništva radno-aktivne dobi u regiji je bila neaktivna. Korona je anulirala dio postignuća na tržištu rada na Zapadnom Balkanu. Smanjenje zaposlenosti je već evidentno“, navodi se u bilješci.
