Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori je u vrijeme korona krize sve urađeno kako bi tržište poljoprivrednih proizvoda bilo stabilno, nastavljena proizvodnja i sačuvan dohodak proizvođača i prerađivača, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Iz PKCG je saopšteno da je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije ocijenjeno da su poljoprivreda i proizvodnja hrane bili aktivni i da nije bilo zastoja u poslovanju subjekata u ovoj oblasti.
“Prilikom donošenja privremenih mjera u cilju zaštite zdravlja građana i suzbijanja epidemije, ispoštovane su potrebe ovog sektora, kako bi poljoprivredni proizvođači nastavili započete i realizovali planirane aktivnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji”, navodi se u saopštenju PKCG.
Odbor je na sjednici razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period od januara do juna, a predstavljeno je i istraživanje agencije IPSOS o preferencijama potrošača i diskutovano o projektima Kupujmo domaće i Domaći ukusi.
„Predstavljen je projekat FoodHub – Centar izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika u oblasti bezbjednosti hrane i preciznu sertifikaciju autentičnosti prehrambenih proizvoda“, kazali su iz PKCG.
Iz PKCG su podsjetili da je Vlada 24. aprila usvojila Program podrške vrijedan 17 miliona EUR, sa ciljem ublažavanja posljedica epidemije na taj sektor, od kojih je do sada realizovano 4,5 miliona EUR.
Riječ je o programu sačinjenom od devet mjera među kojima su one koje se odnose na intervencije na tržištu i kreditne linije Investiciono razvojnog fonda (IRF) pod vrlo povoljnim uslovima.
Generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, Radana Damjanović kazala je da je taj Vladin resor već početkom maja za više od šest hiljada poljoprivrednika avansno isplatila 80 odsto premija u stočarskoj i biljnoj proizvodnji.
“Uslijedila je jednokratna pomoć ribarima, plaćeni doprinosi osiguranicima u poljoprivrednoj djelatnosti, isplaćena još jedna staračka naknada korisnicima“, navela je Damjanović.
Kreditnim linijama podržano je blagovremeno izmirenje obaveza trgovinskih firmi prema poljoprivrednim proizvođačima, a kreirani su povoljni krediti IRF-a za poljoprivredu i ribarstvo, a resorno Ministarstvo subvencioniše kamatu tokom grejs perioda.
„Najvažniji i najizazovniji za sprovođenje je Program intervencija na tržištu, sa nizom mjera čiji je cilj stabilizacija tržišta, nesmetan nastavak proizvodnje i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača i prerađivača“, kazala je Damjanović.
Ona je dodala da je usljed okolnosti u kojima se su se našli crnogorsko društvo ali i čitav svijet, došlo do smanjenja plasmana poljoprivrednih proizvoda.
„Desetkovana je potrošnja poljoprivrednih proizvoda kroz turizam. Zbog toga je i predviđen ovaj poseban program mjera koji podrazumijeva povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i akvakulture“, dodala je Damjanović.
Do sada je intervenisano u sektorima voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, prilikom otkupa stoke, a očekuju se intervencije u sektoru ribarstva.
Načelnica Odjeljenja za ekonomske analize u Ministarstvu poljoprivrede, Kristina Lapčević, kazala je da je bilo jako izazovno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača u prethodnom periodu.
„Osmislili smo nekoliko modela kako bismo pravovremeno mogli reagovati u sektorima koji budu najpogođeniji“, navela je Lapčević.
Prvi cilj Ministarstva je bilo posredovanje prilikom plasmana poljoprivrednih proizvoda a zatim i da se nadoknade troškovi štete koju je korona prouzrokovala u pojedinim sektorima.
„Situacija je takva da niko ne može očekivati da ima plasman i prodaju kao u periodu prije epidemije. Moramo svi biti strpljivi i racionalni te truditi se da nađemo najbolji način kako bismo u ovim okolnostima održali proizvodnju“, dodala je Lapčević.
Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je afirmativno govorio o aktivnostima Ministarstva potencirajući kvalitetnu komunikaciju sa proizvođačima tokom krize.
Najviše problema tokom krize, kako je rekao, bilo je kod plasmana proizvoda sa ograničenim rokom trajanja, kao što su mlijeko i jaja.
Vlasnik kompanije Agro Mont, Božidar Jokić, ocijenio je da je neophodna državna pomoć živinarstvu, te da je potrebno umanjiti porez na dodatu vrijednost (PDV) na jaja kako bi crnogorski proizvođači bili konkurentni.
Direktorica mljekare Srna, Zorka Šljukić, navela je da je korona kriza pokazala neophodnost većeg okretanja ka domaćim proizvodima i resursima.
Ona smatra da će zajednički rad privrede i nadležnih doprinijeti boljem pozicioniranju domaćih proizvoda na tržištu, a samim tim i većem plasmanu.
Prema istraživanju koje je za PKCG uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine, domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci.
„Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te o upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi“, dodaje se u saopštenju.
Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1,03 hljade punoljetnih građana iz 21 opštine, a njegove rezultate je prezentovao izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing, Vladimir Raičević.
„Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet.
Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način, 53,6 odsto, nego za industrijske proizvode“ rekao je Raičević.
Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode Plantaže.
U slučaju rakije, to su proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova.
U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.
„Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju, Goranović , 29,9 odsto i Franca 25,8 odsto. Vodeću poziciju među domaćim proizvođačima mlijeka ima Mljekara Lazine, 26,1 odsto“, pokazuje istraživanje IPSOS-a.
Prema riječima Raičevića, na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se mesna industrija Goranović i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora.
„Slijede Plantaže, Pivara Trebjesa i Mljekara Lazine sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijedi niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova“, naveo je Raičević.
Prema istraživanju, u poređenju sa periodom od prije godinu, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet.
„Očekivanja su najvećeg dijela potrošača u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na strane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju“, dodao je Raičević.
On je kazao da većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju, njih nešto više od dvije trećine.
„Dobro iz Crne Gore prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji i smatra smatra da ovaj projekat treba nastaviti, a Kupujmo domaće nešto više od 50 odsto potrošača u zemlji. Kampanju Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće. prepoznaje nešto više od jedne trećine potrošača“, dodao je Raičević.
Predstavnik pivare Trebjesa, Mijuško Jauković, smatra da kampanje povećavaju percepciju potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, što je za svaku pohvalu.
Prema njegovom mišljenju, korona kriza je povećala značaj cijene prilikom odlučivanja o kupovini proizvoda.
On smatra da je, po uzoru na okruženje, neophodno osmisliti mehanizme zaštite domaćih proizvođača od inostrane konkurencije.
Predstavnik kompanije Zrnožit, Branko Pejović založio se za dodatno povećanje kvaliteta proizvoda i smanjenje akciza kako bi crnogorski proizvodi bili konkurentniji.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebna državna ili privatna skladišta u kojima bi bio smješten višak proizvoda i iz kojih bi se oni distribuirali.
Pejović smatra da Crna Gora, koja dosljedno poštuje CEFTA sporazum, treba da štiti domaće proizvođaće poput ostalih država u okruženju.
Privrednici smatraju da je svijest o važnosti i kvalitetu domaćih proizvoda potrebno jačati od malih nogu.
