NaslovnicaMINA BusinessSvjetske berze pale četvrtu sedmicu zaredom

Svjetske berze pale četvrtu sedmicu zaredom

Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim berzama su, nakon velikih oscilacija, cijene dionica pale i četvrtu sedmicu zaredom zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, visoke inflacije i očekivanja da će centralne banke zaoštravati monetarnu politiku.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 2,5 odsto, na 32.977 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,3 odsto, na 4.131 poen, a Nasdaq indeks 3,9 odsto, na 12.334 boda.

Ti indeksi su prošle sedmiced znatno oscilirali, pa bi jedan dan snažno porasli, a već drugi oštro pali, prenosi Hina.

Razlog tome su velike oscilacije cijena dionica najvećih tehnoloških kompanija, nakon objave kvartalnih poslovnih rezultata.

Tako je, na primjer, jedan dan cijena dionice Mete skočila više od 17 odsto, nakon što je ta krovna kompanija Facebooka izvijestila o većoj nego što se očekivalo zaradi i rastu broja korisnika u prvom tromjesečju.

To je podržalo cjelokupni tehnološki sektor, da bi ga već drugi dan uzdrmao pad cijene dionice Amazona 14 odsto, jer su rezultati tog e-trgovca razočarali ulagače.

Gotovo polovina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa dosad je objavila izvještaje, pri čemu je njih 81 odsto ostvarilo veću zaradu nego što su analitičari procjenjivali. Obično očekivanja nadmaši oko 66 odsto kompanija.

Međutim, mnoge od njih upozorile su da imaju problema s nabavnim lancima i da očekuju usporavanje prodaje.

Nestabilno trgovanje posljedica je rata u Ukrajini, usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija i visoke inflacije.

Nakon golemih fiskalnih i monetarnih mjera usmjerenih na podršku privredi u koronakrizi, inflacija posljednjih mjeseci doseže nivoe kakve nijesu viđene decenijama.

Zbog toga je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) na sjednici u martu povećala kamate prvi put od 2018. godine, 0,25 postotnih bodova, a već u maju vjerovatno će ih povećati daljih 0,5 postotnih bodova.

Kako se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

A to bi moglo dodatno usporiti ionako usporenu privredu. Prošle sedmice je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao 0,4 odsto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad ekonomije od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.

A to je potpuno neočekivano, s obzirom na to da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da će BDP porasti oko jedan odsto.

Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineske ekonomije jer su zbog širenja koronavirusa već sedmicama ‘zatvoreni’ Šangaj i neki drugi gradovi.

Doduše, vlasti u Šangaju postupno popuštaju restriktivne mjere, no ‘zatvara’ se sve više škola i javnih ustanova u Pekingu.

Restriktivne mjere, u skladu s politikom ‘nulte tolerancije’ covida, usporiće ionako usporen rast druge po veličini svjetske ekonomije i dodatno poremetiti nabavne lance.

S obzirom na to da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim podsticajnim mjerama, posebno investicijama u infrastrukturu.

Zbog svega toga, u aprilu je Nasdaq indeks potonuo oko 13 odsto, što je njegov najveći mjesečni pad od finansijske krize 2008. godine.

S&P 500 izgubio je u proteklom mjesecu 8,8 odsto, najviše od izbijanja koronakrize 2020. godine, dok je Dow Jones skliznuo gotovo pet odsto.

Zbog toga je Nasdaq u području ‘medvjeda’, gotovo 24 odsto ispod svog rekordnog nivoa, dok je S&P 500 u minusu oko 14, a Dow Jones oko 11 odsto u odnosu na svoje rekordne nivoe, što znači da su u području korekcije.

I na evropskim berzama cijene dionica prošle sedmice pale, ali znatno blaže nego na Wall Streetu. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 0,3 odsto, na 14.097 bodova, a pariski CAC 0,7 odsto, na 6.533 poena. Londonski FTSE ojačao je 0,3 odsto, na 7.544 boda.

Eurostatov izvještaj pokazao je da je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije u prvom tromjesečju porastao 0,4 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što predstavlja blago usporavanje rasta. Međutgim, ulagači se plaše značajnijeg usporavanja u tekućem tromjesečju zbog rata u Ukrajini.

Plaše se i da bi Evropska centralna banka (ECB) zbog rekordne inflacije u eurozoni mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekuje i tako dodatno usporiti oporavak ekonomije tog bloka.

Na Tokijskoj berzi je Nikkei indeks prošle sedmice pao jedan odsto, na 26.847 bodova.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije