fbpx
NaslovnicaMINA BusinessSuprotni smjerovi indeksa

Suprotni smjerovi indeksa

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Suprotni smjerovi indeksa i mirnije trgovanje obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Vlada usvojila tehnički rebalans ovogodišnjeg budžeta, a Evropska komisija (EK) predstavila Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu.

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 blago je ojačao na 1.053,40 poena, dok je MONEX neznatno oslabio na 15.500,67 bodova.

Promet je iznosio 98,79 hiljada EUR i bio je 2,3 puta manji od prošlosedmičnog.

Vlada je na sjednici u četvrtak utvrdila Predlog izmjena Zakona o budžetu za ovu godinu.

Planirane izmjene se, kako je saopšteno, donose zbog tehničkog usaglašavanja sa novom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, planiranja sredstava u cilju realizacije paketa podrške EU za prevazilaženje energetske krize i obezbijeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje pojedinih budžetskih obaveza do kraja tekuće godine, kao i zbog povećanja primitaka.

Izvorni prihodi budžeta iznose 2,42 milijarde EUR i veći su 275,3 miliona u odnosu na planirane Zakonom o budžetu.

“Naplata prihoda budžeta u dosadašnjem periodu godine značajno je veća u odnosu na isti period prethodne godine. Značajan dio povećanja budžetskih prihoda odnosi se na jednokratne prilive koji nijesu vezani za nove mjere fiskalne politike, ili značajnije strukturne reforme kojima se unapređuje struktura privrede i stvara nova vrijednost”, rekli su iz Vlade.

Procjenjuje se da će učešće jednokratnih prihoda iznositi preko 180 miliona EUR.

Ukupni rashodi budžeta planirani su u iznosu od 2,64 milijarde EUR, što je 125,3 miliona više u odnosu na prvobitno planirane.

Povećanje rashoda budžeta predlaže se usljed nedostajućih sredstava prevashodno u oblasti socijalne i dječije zaštite, penzionog osiguranja i obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje zdravstvenog sistema.

Pored ostalog, planiran je deficit budžeta u iznosu od 216,3 miliona EUR, što je 125,3 miliona manje od planiranog Zakonom o budžetu za ovu godinu.

Premijer Milojko Spajić kazao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade da je tehnički rebalans bio apsolutno potreban zbog više razloga.

„Rebalans je tehničkog karaktera, suštinski ništa nijesmo mijenjali što se tiče politika Vlade za ovu godinu, samo smo uskladili sa realnim potrebama potrošačkih jedinica sa kojima smo iskomunicirali“, objasnio je Spajić.

Ove sedmice je i Evropska komisija (EK) usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, koji uključuje šest milijardi EUR grantova i zajmova za ubrzavanje socio-ekonomske konvergencije sa EU.

Spajić je rekao da se očekuje da Crna Gora preuzme nekih 420 miliona od tih šest milijardi.

Ove sedmice je predstavljen i izvještaj EK o napretku Crne Gore, u kojem se navodi da je, što se tiče ekonomskih kriterijuma, država ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.

“Ekonomska ekspanzija se nastavila snažnim tempom u prošloj godini, podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Nepovoljne okolnosti dolazile su od inflatornih pritisaka izazvanih globalnim rastućim cijenama roba. Deficit tekućeg računa povećao se sa brzom ekspanzijom izvoza i uvoza”, navodi se u izvještaju.

Takođe, kako se dodaje, ekspanzivna fiskalna politika podstakla je domaću potražnju i doprinijela vrlo visokom rastu neto plata.

Budžetski deficit se značajno povećao, a nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova.

Situacija na tržištu rada se poboljšala, ali strukturni problemi su i dalje prisutni, uključujući velike regionalne razlike i rodne razlike, sivu ekonomiju i visoku stopu nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih.

Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća se povećao, ali napori da se poboljša poslovno okruženje i upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu su usporeni usljed političke neizvjesnosti.

Ove sedmice su oslabile akcije kompanije Napredak Kotor 5,2 odsto na 5,12 centi.

Oko pet odsto gubile su i dionice Zetatransa na 95 centi i Luke Kotor na 7,6 EUR.

Neznatno je pojefitnila i akcija Hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera na 5,97 EUR.

Ojačali su preduzeće Jadran Riba Kotor 1,3 odsto na 13,2 EUR i Port of Adria dva odsto na 25,5 centi.

Radnici Port of Adria najavili su da će 22. novembra stupiti u generalni štrajk, osim ako generalni direktor Global portsa, Mehmet Kutman, koji je većinski vlasnik privatizovanog dijela Luke Bar, u međuvremenu ne udovolji zahtjevima Sindikata PoA.

Sindikat PoA je na protestu upozorenja 12. novembra zatražio povećanje plata 40 odsto, poboljšanje uslova rada i statusa zaposlenih, kao i kontinuirani socijalni dijalog sa poslodavcem, prenosi portal Primorski.me.

Uz te zahtjeve, Sindikat je naknadno zatražio i da se svim zaposlenim u štrajku isplate režijske dnevnice za vrijeme štrajka.

Po nepromijenjim cijenama trgovalo se akcijama Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača pet EUR, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 1,29, Jugopetrola 12, Crnogorskog Telekoma 1,8 i TP Centra koža 21 EUR.

Iz Telekoma su ove sedmice saopštili da će svi korisnici svih Magenta 1 i MagentaTV + Internet paketa na optici uživati u dva ili tri puta većim brzinama kućnog interneta.

Novi korisnici brzine dobijaju odmah po potpisivanju ugovora, dok će postojeći korisnici ovih paketa ubrzanje osjetiti tokom novembra.

Detaljan prikaz povećanja brzina po pojedinačnim paketima može se pronaći na internet stranici kompanije.

Sedmicu je obilježila i vijest o kupovini kvalifikovanog učešća do 50 odsto u Prvoj banci.

Prema saznanjima Pobjede, u četvrtak poslijepodne stigla je u Centralnu banku (CBCG) ponuda beogradske Alta banke za kupovinu kvalifikovanog učešća do 50 odsto u Prvoj banci.

To je druga ponuda u roku od mjesec za kupovinu istog učešća, jer je prva stigla 27. oktobra, od finansijske kompanije iz Srbije.

Odbor za kotaciju Montenegroberze donio je odluku o privremenom raspoređivanju akcija Prve banke u segment za promatranje, do prestanka okolnosti zbog kojih je emitent raspoređen u taj segment, a najduže šest mjeseci od dana donošenja odluke.

Odbor za kotaciju može privremeno rasporediti finansijski instrument u segment za promatranje, kako bi investicionoj javnosti skrenuo pažnju na potrebu pojačanog praćenja okolnosti vezanih za trgovinu tim instrumentom.

Ove sedmice je i u kompaniji Plantaže potpisan Kolektivni ugovor koji je, prema riječima predstavnika menadžmenta, dio dugoročne strategije razvoja preduzeća, koja se zasniva na poštovanju i podršci zaposlenima, uz jednako uvažavanje opšteg interesa.

Takođe, sedmicu je obilježila i vijest da je predsjednik Odbora direktora EPCG Željezare Nikšić, Maksim Vučinić, podnio neopozivu ostavku na članstvo u tom tijelu nakon što je, kako je objasnio, na zboru sa radnicima uz prijetnje i fizički napadnut.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

cedis

U četvrtak isključenja struje u nekoliko gradova

Zbog planiranih radova na mreži, u četvrtak 26. decembra, bez napajanja električnom energijom će ostati: Podgorica - u terminu...