Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je u proteklom periodu sprovela niz dobrih mjera u cilju relaksacije privrednog ambijenta, ali to još nije dovoljno, s obzirom na izraženu sivu ekonomiju i nedostatak adekvatne kreditne podrške, ocijenila je generalna sekretarka Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović.
„Poslovno okruženje još karakterišu nelikvidnost preduzeća i veliki broj blokiranih računa, oko 17 hiljada, izražena siva ekonomija koja dodatno usložnjava problem postojanja nelojalne konkurencije, konstantan nedostatak finansija i adekvatne kreditne podrške bankarskog sektora, brojnost, visina i nepredvidivost fiskaliteta i parafiskaliteta na lokalnom nivou koji značajno otežavaju poslovanje“, rekla je Radulović agenciji Mina-business.
Ona smatra da je preduslov izgradnje preduzetničkog društva i povećanja ekonomskih aktivnosti zemlje, praćeno kreiranjem novih radnih mjesta i stabilnim, dugoročno održivim razvojem zemlje, dugoročna, strateški vođena ekonomska politika koja će graditi okvir za uspješna preduzeća, i postojeća i nova.
„To znači da ona ne smije biti vođena na način koji dodatno otežava poslovanje preduzeća, već tako da stvara adekvatan regulatorni okvir i u fokus stavlja podsticajne mjere koje mogu obezbijediti sniženje postojećih poreskih opterećenja i eliminisanje brojnih nameta koji negativno utiču na konkurentnost, poslovnu stabilnost, razvoj poslovanja, zaposlenost i nove investicije“, rekla je Radulović.
Crna Gora je, kako je precizirala, mala ekonomija u kojoj oko 99 odsto privrede čine mala i srednja preduzeća od kojih većina posluje na ivici održivosti, a to je stanje koje posebno zabrinjava.
„Podaci iz novembra pokazuju da je blokirano više od 17 hiljada računa preduzeća, što čini skoro 50 odsto realne privrede. Sa druge strane, problem na koji UPCG godinama ukazuje i traži hitno rješavanje je neformalna ekonomija koja, prema izjavama ministra finansija i predstavnika Poreske uprave, učestvuje u rasponu 30 do 40 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP), što je više nego alarmantan podatak“, navela je Radulović.
Sve to, kako je kazala, dodatno otežavaju mehanizmi prikupljanja javnih prihoda, odnosno mjere koje se donose bez prethodnih konsultacija sa predstavnicima privrede, a odnose se upravo na privredu.
„Primjer toga bio je početak prošle godine koji je obilježen povećanjem opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), uvođenjem novih akciza i povećanjem postojećih, što je prepoznato kao svojevrstan sistem dodatnog uzimanja novca od privrede i građana u cilju finansiranja javne potrošnje“, rekla je Radulović.
Smanjenje akciza koje je kasnije uslijedilo pokazalo je da, kako je dodala, postoji spremnost Vlade da sasluša glas privrede i ispravi učinjene propuste, što je svakako dobar signal.
Radulović je podsjetila da je UPCG nedavno kreirala u saradnji sa ILO dokument Analiza parafiskaliteta na lokalnom nivou: opštine Budva, Bijelo Polje i Danilovgrad, u kojem su evidentirali da preduzeća u tim opštinama ocjenjuju da je ukupan iznos parafiskalnih opterećenja u odnosu na usluge koje pružaju službe lokalne samouprave veoma visok.
„Prema mišljenju privrednika, postoje primjeri dvostruke naplate jednih te istih parafiskalnih opterećenja, što je ocjena preko 50 odsto ispitanika, administrativne procedure u vezi sa parafiskalnim nametima su glomazne i opterećujuće za biznis 83,7 odsto, a sama visina parafiskalnih nameta predstavlja problem u poslovanju preduzeća 86,2 odsto“, precizirala je Radulović.
Jedan od posebno zabrinjavajućih podataka je i onaj koji pokazuje da veliki broj privrednika smatra da visina i brojnost parafiskalnih nameta opredjeljuje preduzeća da se okrenu neformalnoj ekonomiji, što je ocjena 74,9 odsto preduzeća.
„Vrijeme je da kreatori politika i donosioci odluka konačno shvate da realni sektor ne može biti održiv i razvojno orjentisan ukoliko poslovanje prate negativan bilans i rashodi koji su veći od prihoda. Planiranje mjera i politika mora počivati na analizama, dobroj procjeni aktuelnog stanja i očekivanih efekata, ali i na iskustvu rada u privredi. Bez toga, lako se upada u greške zbog kojih planovi više liče na spisak lijepih želja, nego pregled obaveza koje je moguće i ispuniti“, smatra Radulović.
Ona je, komentarišući Nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kazala da su informacije i saznanja do kojih su došli analizirajući taj dokument pokazala da među privrednicima postoje brojne dileme i nedoumice kako po pitanju određenih predloženih rješenja zakona, tako i zakona u cjelini.
„Zato smo u novembru, u saradnji sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom, organizovali sastanak kojem je prisustvovalo oko 120 privrednika – članova UPCG, a bio je posvećen analizi ordedbi tog Nacrta zakona, kao i planiranog modela elektronske fiskalizacije za gotovinske i bezgotovinske transakcije“, precizirala je Radulović.
To je, prema ocjenama članstva UPCG, bila odlična prilika da se u direktnoj komunikaciji sa nadležnima otvoreno razgovara o legislativnom i tehničkom aspektu primjene tog zakonskog teksta, mogućim troškovima i rizicima realizacije, kao i da se prezentuju konkretne primjedbe i ponude određena alternativna rješenja.
„Komentari i sugestije UPCG na Nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga koji se tiču tehničkih rješenja online fiskalizacije žiralnih računa i gotovinskog prometa, kao i vođenja registara poreskih kasa, razmotreni su i na sjednici nacionalnog Savjeta za konkurentnost“, dodala je Radulović.
U ovom trenutku, uz činjenicu da je Savjet dao preporuku Ministarstvu finansija da predloge UPCG uzme u razmatranje u postupku pripreme Nacrta zakona, važno je istaći i to da je UPCG učestvovala u organizaciji posebnog, odvojenog sastanka na kojem su predstavnici nadležnih institucija imali priliku da prisustvuju simulaciji elektronskog prenosa podataka o bezgotovinskom prometu tokom koje su im predstavnici stručnih lica iz privrede ukazali i na određene rizike koji se u praksi mogu pojaviti, te ih kao takve na vrijeme treba eliminisati.
„U UPCG se nadamo da će nadležni uvažiti naše pravovremeno iskazane argumente i sugestije i razmotriti predlog UPCG za kvalitetnije uređenje pitanja fiskalizacije, kako ne bi morali, poslije određenog vremena neuspješne primjene, pronaći rješenja za ispravljanje nastalih propusta i loših odluka. Ovo ističem iz razloga jer smo takvim situacijama, nažalost, bili svjedoci više puta“, kazala je Radulović.
Ona je, govoreći o ulozi Vlade u snaženju preduzetništva, navela da je u maju 2017. godine, premijer Duško Marković na svečanoj sjednici Skupštine UPCG, između ostalog, rekao da država mora da postupa odgovorno kako bi poslodavci i njihova preduzeća imali uslove da razvijaju biznise, ostvaruju veću dobit i pruže bolji život zaposlenima.
„Čini se da navedeno na najbolji način apostrofira ono na što UPCG konstantno ukazuje – državna i lokalna administracija su, prije svega, servis koji je u službi biznis sektora, a to znači u službi stvaranja stabilnog i podsticajnog biznis ambijenta i podrške poslovanju sadašnjih i budućih preduzetnika i preduzeća“, rekla je Radulović.
U tom smislu, kako je kazala, jedan od prioriteta Vlade u narednom periodu treba da bude dalji razvoj tripartitnog dijaloga i većeg stepena saradnje i usaglašenosti socijalnih partnera, odnosno Vlade, poslodavaca i sindikata, naročito ako se ima u vidu sadašnja ekonomska i socijalna situacija u zemlji.
„Od nadležnih institucija očekujemo dodatno zalaganje i punu posvećenost procesima koji imaju za cilj kreiranje mjera koje će omogućiti eliminaciju postojećih biznis barijera, stabilizaciju poslovanja i održivost preduzeća. Nije nepoznato da se rješenja za određene loše odluke i neefikasnost ogromne državne i lokalne administracije iznalaze na pogrešan način – putem uvođenja dodatnih opterećenja realnog sektora, što je praksa koju pod hitno treba mijenjati, a odgovorne adekvatno sankcionisati“, smatra Radulović.
Takođe, uz redukovanje ogromnih izdataka i nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava, posebnu pažnju treba posvetiti i svim administrativnim postupcima sa kojima se preduzeća suočavaju, kao i brojnim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima privrede.
„Praksa je pokazala da borba protiv sive ekonomije i njenih uzročnika predstavlja sistemski rad koji treba da stimuliše sve one koji spadaju u uredne platiše poreskih i drugih obaveza, te počiva na poreskoj disciplini i dobrovoljnom izvršavanju zakonskih obaveza. U ovom trenutku, nivo zastupljenosti ‘sive zone’ alarm je koji zvoni jače nego ikada ranije i pokazuje da mjere koje su do sada realizovane možda i nijesu vođene u pravom smjeru, na što UPCG godinama upućuje“, ocijenila je Radulović.
Zato, kako je objasnila, sve dok se ne uklone suštinski problemi u poslovanju preduzeća, postojaće praksa seljenja jednog dijela poslovnih aktivnosti u neformalnu zonu.
„Vrijeme je da se konačno uvaži činjenica da se rastući problem neformalne ekonomije u prvom redu rješava širenjem kruga poreskih obveznika – putem prevođenja poslovanja iz takozvane sive u formalnu zonu“, zaključila je Radulović.
