Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorske javne finansije bi srednjoročno trebalo da ostvare blagi suficit, dok će se javni dug, planiranom štednjom države i uz rast privrede, vratiti na nivo prije krize već naredne godine, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
„Predviđa se štednja u ovoj godini, ali štedjeće država, a ne građani. Ta štednja će, uz rast privrede, vratiti javni dug na nivo prije krize već u narednoj godini“, rekao je Spajić u intervjuu za beogradski NIN.
On je dodao da se planira da javne finansije u srednjem roku ostvare blagi suficit daljim povećanjem efikasnosti javne potrošnje i reformama poreske politike, što bi uz dalji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) srednjoročno trebalo da vrati nivo javnog duga u mastrihtski okvir.
„Smatram da nije fer da se mjere štednje u kriznim vremenima prelome preko leđa zaposlenih i penzionera ukoliko postoji prostor za uštede na nekom drugom mjestu“, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, Vlada je odgovornim budžetiranjem pokazala da ima prostora za uštede, te će, kako je najavio, do kraja mjeseca predložiti budžet za ovu godinu.
„Međutim, od momenta usvajanja budžeta, akcenat će biti na smanjivanju glomazne administracije, rješavanja nagomilanih problema državnih preduzeća i podsticanju zapošljavanja u privatnom sektoru“, poručio je Spajić.
On smatra da je Crnoj Gori neophodno smanjenje javne potrošnje na nivo mogućnosti ekonomije.
„Planirano smanjenje javne potrošnje od čitavih 170 miliona EUR ili osam odsto, još je jedan revolucionaran uspjeh ove Vlade. Standard and Poors, ne znajući naše budžetske planove za ovu godinu, u novom izvještaju je predviđao da će nam trebati tri godine da dostignemo taj nivo fiskalne konsolidacije. Mi planiramo da to postignemo već u ovoj“, najavio je Spajić.
On je dodao da je tako nešto skoro neviđeno u svijetu javnih finansija i podsjetio da izdaci za plate i penzije nijesu dirani.
Spajić je saopštio da je nova Vlada u momentu konstituisanja zatekla udio duga u bruto domećem proizvodu (BDP) Crne Gore od 88,6 odsto. Izmjene Zakona o budžetu za prošlu godinu su, kako je objasnio, ostavile mogućnost dodatnog zaduženja, ne definišući gornju granicu duga.
„To smo iskoristili da izdamo 750 miliona EUR obveznica na međunarodnom tržištu. Time je bruto javni dug nominalno povećan na oko 104 odsto BDP-a, ali se procjenjuje da će neto javni dug za ovu godinu biti oko 85 odsto“, rekao je Spajić.
On je naveo da su potrebe za finansiranjem za ovu godinu iznosile 520 miliona EUR, dok će ostatak od 230 miliona biti iskorišćen za prijevremenu otplatu skupih, netransparentnih kredita iz ranijeg perioda, kao i za rezervu ukoliko se koronakriza pogorša.
Spajić je saopštio da je, i pored velikog budžetskog smanjenja, kapitalni dio planiran na nešto većem nivou nego u prošloj godini i u skladu je sa srednjoročnim planom.
„Investicije u infrastrukturu ostaju naš prioritet. Auto-put, kao i svaki infrastrukturni projekat neće moći više da bude odobren bez detaljne analize. Mislimo da nema potrebe da ti projekti budu zaustavljeni, jer postoje razni načini finansiranja koji će biti primjereniji“, kazao je Spajić.
On je najavio da će predlog budžeta za ovu godinu biti dostavljen skupštini u zakonom predviđenom roku, kao i da je Vlada pokazala odgovornost jer se prvi put odlučila na punu primjenu programskog budžeta, nasuprot dosadašnjoj praksi linijskog, koji više skriva nego što otkriva.
Spajić je objasnio da nova Vlada nije fizički mogla za dvije sedmice od formiranja predložiti budžet za ovu godinu, na osnovu nacrta prethodne administracije, a da zadovolji sve standarde, obezbijedi veću transparentnost i usmjeravanje sredstava na esencijalne stvari.
„Privremeno finansiranje je zakonita mogućnost i redovan mehanizam u tržišnim demokratijama, ali pošto je takva vrsta sistema tek odskora u Crnoj Gori, određeni dio političara koji vrijedno istražuje i uči o obveznicama, privremenom finansiranju, programskom budžetu i drugim dijelovima azbuke javnih finansija, redovno nas javno izvještava o svom napretku u savladavanju gradiva“, rekao je Spajić.
On je dodao da je kritizerstvo uslijedilo čim je Vlada, emisijom obveznica, obezbijedila finansijsku stabilnost države i redovnu isplatu plata, penzija, socijalnih davanja i ostalih obaveza.
Spajić je saopštio da su potrošačke jedinice ranije bile izolovani silosi koje su pretežno vodili ljudi čiji su interesi primarno bili partijski ili lični, čemu svjedoči činjenica da je Vlada uspjela da smanji potrošnju za 170 miliona EUR u odnosu na prošlogodišnji budžet, a da nije bilo smanjenja zarada, penzija, socijalne zaštite i kapitalnog budžeta.
„Nije nam jasno zašto su tolike sume bile na raspolaganju većini potrošačkih jedinica i zašto je izvršenje budžeta po tim stavkama uvijek bilo praktično maksimalno i nikad nije bilo viška novca. Budžetski tim je odradio sjajan posao u dubinskoj analizi predviđenih troškova, a budžetski inspektor će imati pune ruke posla pri izvršenju budžeta“, rekao je Spajić.
On je podsjetio i da je u momentu zaduženja na glavnom računu državnog trezora i depozitima bilo oko 60 miliona EUR.
„Dakle, novca u državnoj kasi je bilo toliko da bismo ubrzo po preuzimanju funkcija bankrotirali, linearno smanjivali plate po 30 odsto, uzimali jako nepovoljne kredite, posezali za masovnim otpuštanjima i kašnjenjima sa isplatama. To se nije desilo“, rekao je Spajić.
On je dodao da je, uprkos tim problemima i percipirano visokom riziku zemlje, koji svjedoči jako loš kreditni rejting, Vlada uspjela da obezbijedi likvidnost javnih finansija, po najkonkurentnijim uslovima za države sa B kreditnim rejtingom.
Spajić je podsjetio da je pravilima Londonske berze obavezan interni karakter transakcija dok one traju, ali da su, po završetku, svi dokumenti potpuno javni i dostupni svima na uvid.
„Potpunu dokumentaciju smo već više puta dostavili i Skupštini i nevladinom sektoru. Nije nemoguće da pojedinci projektuju šta bi oni pokušali da su na mom mjestu, ali u javnim obveznicama izdatim na Londonskoj berzi šansa za korupciju je praktično nula. To nije bitno samo za ovu, nego i za sve buduće vlade koje će biti pod pritiskom da se finansiraju na isti način, a ne uz pomoć privatnih dilova“, objasnio je Spajić.
On je dodao da zaduživanje emisijom obveznica ne rješava sve probleme, ali daje priliku da se riješe nagomilani problemi i strateški planira razvoj.
Spajić je najavio da će resorno ministarstvo i Vlada u narednom periodu raditi na rješavanju pitanja socijalne zaštite i pružanja podrške porodicama.
„Trenutno sprovodimo temeljnu analizu sistema, nakon čega ćemo početi reforme. Naš cilj je da pomoć stigne do onih kojima je zaista potrebna i da se državni resursi više ne zloupo trebljavaju u partijske svrhe“, saopštio je Spajić.
On je kazao da će izdavanja za socijalna davanja i penzije ove godine, uprkos krizi, biti čak i nešto veća. Takođe, planira se i uvođenje Direkcije za socijalnu pravdu, koja bi centralizovala sva socijalna davanja za neklasifikovane slučajeve, kao što su teške bolesti, operacije u inostranstvu koje Fond za zdravstvo ne pokriva, i stipendije za talentovanu djecu.
Spajić je ponovio i da Vlada nije ugasila Montenegro Airlines (MA), već da su do uništavanja nacionalne avio-kompanije doveli oni koji su nedomaćinski poslovali i doveli je u tešku finansijsku situaciju iz koje nije bilo izlaza.
„Vlada nije tapkala u mjestu, brzo je reagovala i već krajem prošle godine počela osnivanje nove nacionalne avio-kompanije. Princip kog se čvrsto pridržavamo podrazumijeva da novac koji država daje kompanijama ne budu troškovi, već investicije koje će obezbijediti povrat novca u državni budžet. Upravo zbog toga smo putem javnog poziva došli do potpuno profesionalnog menadžmenta koji je rijetkost u nacionalnim avio-kompanijama u ovom dijelu svijeta, i time doprinosimo da kompanija bude samoodrživa, efikasna i da njeno poslovanje bude zasnovano na korporativnim i tržišnim principima“, zaključio je Spajić.
