Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sinergijsko djelovanje privrede, državnih organa i obrazovanja doprinosi razvoju projekta Dobro iz Crne Gore i jačanju svijesti o značaju kupovine kvalitetnih domaćih proizvoda, ocijenjeno je na njegovoj prezentaciji u Privrednoj komori (PKCG).
Potpredsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da je cilj prezentacije, organizovane u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje i Zavodom za školstvo, upoznavanje šire javnosti, posebno mladih, sa projektom i benefitima koje donosi.
“Projekat treba da stimuliše domaće kompanije da unapređujući kvalitet proizvoda i usluga, postignu konkurentnost koja će im omogućiti bolji plasman na domaćem i stranim tržištima”, rekla je Drakić.
PKCG od 2008. godine kontinuirano radi na brendiranju domaćih proizvoda natprosječnog kvaliteta zaštićenih kolektivnim žigom Dobro iz Crne Gore.
Drakić je kazala da su dosadašnji rezultati potvrdili da proizvodi označeni tim znakom predstavljaju garanciju kvaliteta, čime se doprinosi adekvatnijoj tržišnoj valorizaciji postojećeg vrhunskog kvaliteta crnogorskih proizvoda na domaćem i stranom tržištu.
Ona je navela da su posljednja istraživanja pokazala da je značajan dio javnosti upoznat sa projektom, ali da je potrebno raditi na njegovoj prepoznatljivosti među mlađom populacijom.
“Mladi od najranijeg doba grade sistem vrijednosti, a domaći proizvodi treba da budu na vrhu prioriteta, jer se njihovom kupovinom doprinosi razvoju crnogorske ekonomije”, kazala je Drakić.
Načelnica Odsjeka za međunarodnu saradnju Zavoda za školstvo, Nevena Čabrilo, govorila je o značaju preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu.
“Mi smo jedna od prvih država koje su na sistematičan način uvele preduzetničko učenje kao jednu od ključnih kompetencija neophodnih za uključenje u tržište rada”, rekla je Čabrilo.
Ona je dodala da se tokom preduzetničkog učenja đaci, između ostalog, upoznaju sa značajem autorskih prava, vlasništva, a poseban segment je posvećen projektu Dobro iz Crne Gore.
Samostalna savjetnica u Sektoru za obrazovanje i kvalitet, Marga Koković, kazala je da su osnovni ciljevi projekta Dobro iz Crne Gore povećanje izvoza, odnosno smanjenje deficita, razvoj domaće proizvodnje, nove investicije i radna mjesta, kao i rast životnog standarda stanovništva. Projekat je primarno usmjeren na promovisanje domaćih resursa i stimulisanje njihovog profitabilnog korišćenja.
Žig Dobro iz Crne Gore trenutno koristi 20 kompanija. Kampanje Kupujmo domaće i Domaći ukusi nova su dimenzija i kvalitet više dugogodišnjeg zalaganja PKCG za poboljšanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća.
Iz PKCG su najavili da će aktivnosti u ovoj godini biti usmjerene na inovacije, edukaciju, promotivne aktivnosti, informisanje i popularizaciju projekta Dobro iz Crne Gore, odnosno kvalitetnih, domaćih proizvoda.
Predstavnica Plantaža, Vesna Maraš, kazala je da žig nosi 19 kompanija iz sektora hrane, ali da u toj oblasti Crna Gora i dalje bilježi najveći uvoz.
“Da bismo intenzivnije radili na rješavanju tog pitanja, osim edukacije važna je saradnja sa turističkom privredom i trgovinom”, kazala je Maraš.
Ona je navela da je poseban izazov u sektoru vina i vode, koji se uvoze u značajnim vrijednostima, bez obzira na to što su domaći proizvodi tog tipa kvalitetniji i cjenovno povoljniji.
“Potrebne su konkretne akcije uz podršku državnih organa. Ukoliko ne supstituišemo toliki uvoz, aktivnosti i vidljivost projekta Dobro iz Crne Gore će biti ozbiljno dovedeni u pitanje”, smatra Maraš.
Nevres Đerić iz Školjki Boke smatra da je PKCG mnogo doprinijela promociji proizvođača, te da rješenje za veću prodaju domaćih proizvoda vidi u većoj ugostiteljskoj ponudi komplementarnih proizvoda, kao što su plodovi mora i bijela vina.
On povezivanje proizvođača vidi kao recept za bolju zastupljenost kvalitetnih domaćih proizvoda na tržištu.
Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove, Lucija Adžić, saopštila je da je problematično što pojedini ugostiteljski objekti nemaju ponudu domaćih vina, s obzirom na to da Crna Gora želi da bude prepoznata kao vinska zemlja.
Drakić je objasnila da Crna Gora kao članica Svjetske trgovinske organizacije (STO) i potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini, mora jednako da tretira domaće i strane proizvode.
“Zato se treba okrenuti projektima i kampanjama koje jačaju svijest o ekonomskom patriotizmu, kako bi svi bili svjesni važnosti da prvo moramo kupovati domaće proizvode. Svi koji dođu u neku zemlju očekuju da probaju njene proizvode, to je suština turizma”, rekla je Drakić.
Predstavnik Kuće hemije i Dama drogerija, Petar Mugoša, kazao je da te trgovine namjeravaju da podrže domaće proizvođače kozmetičkih proizvoda kako bi se našle u njihovom asortimanu.
“Cilj je da afirmišemo i damo podršku malim domaćim proizvođačima, da im damo poziciju na našim rafovima i promovišemo njihove proizvoda. Volio bih da među kompanijama koje nose žig nađu i proizvođači ovih preparata”, naveo je Mugoša.
Predstavnik Crnagoracoopa, Đorđe Stanišić, smatra da domaći proizvođači nude brojne kvalitetne proizvode, te da je potrebno da budu bolje zastupljeni u trgovinskim lancima i ugostiteljskim objektima.
S tim u vezi je, prema njegovim riječima, neophodna jača saradnja sa sektorima trgovine i ugostiteljstva.
