Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Regionalna saradnja i ubrzanje izgradnje zajedničkog tržišta sada su potrebni više nego ikada, kako bi se privredi u cjelini i kompanijama pojedinačno obezbijedili uslovi za oporavak, rast i razvoj, ocijenio je predsjednik Privredne komore Srbije (PKS), Marko Čadež.
On je kazao da je u tom kontekstu važno da se novi akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, koji je usvojen u Sofiji na Samitu Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, što dosljednije sprovodi, kako bi se prvi rezultati i efekti zabilježili već ove godine.
„Sprovođenje regionalne inicijative Mini Šengen ili četiri slobode – kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, način je da sami dodatno ubrzamo te procese. Uvjeren sam da ćemo tu priliku prepoznati i iskoristiti“, rekao je Čadež u intervjuu za Glasnik crnogorske Privredne komore (PKCG).
Čadež, koji je i predsjednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB6), ocijenio je da je region tokom pandemije u praksi dokazao da je to moguće.
On je podsjetio da su uspostavljeni zeleni koridori koji su omogućili da roba, čiji je transport prioritetan – voće, povrće i meso, kroz region putuje brže nego ikada.
„Uz dalje ubrzanje i unapređenje međusobne trgovine, važno je i da se Zapadni Balkan što prije zelenim trakama poveže sa EU i da se one uspostave i na graničnim prelazima sa susjednim zemljama članicama, kako bi se obostrano ubrzao promet robe“, smatra Čadež.
On je rekao da je poslovna zajednica Zapadnog Balkana aktivno učestvovala u kreiranju plana za zajedničko tržište i da će posvećeno pratiti njegovo sprovođenje u komunikaciji sa vladama regiona, ali i sa EU koja koordinira tim procesom.
„Sada je bitno da tu komunikaciju sa vladama i briselskim intitucijama intenziviramo, o čemu smo nedavno razgovarali i sa crnogorskim ministrima ekonomskog razvoja i finansija. Očekuju nas razgovori i sa drugim vladama u regionu, kako bismo uspostavili čvršći mehanizam saradnje javnog i privatnog sektora, a naši privrednici što prije počeli da uživaju konkretne koristi“, saopštio je Čadež.
On je podsjetio da je Zapadni Balkan, nakon rasta od 3,5 odsto u 2019. godini, u prošloj skliznuo u recesiju, jer je regionalni bruto domaći proizvod (BDP) pao 4,5 odsto.
„Najveću cijenu tokom pandemije platile su ekonomije oslonjene na turizam, ugostiteljstvo i saobraćaj, dok su bolje prošle one sa većim učešćem poljoprivrede i industrije“, naveo je Čadež.
Prema njegovim riječima, državni paketi pomoći, usmjereni na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, ublažili su posljedice i spriječili veće potrese na tržištu rada regiona.
Čadež je podsjetio na podatke Svjetske banke (SB), koja procjenjuje da bi Zapadni Balkan u ovoj godini mogao da zabilježi prosječan rast od 4,4 odsto, dok se jačanje regionalnih privreda predviđa i u narednoj, pod uslovom da se koronavirus stavi pod kontrolu i da se što prije sprovede masovna imunizacija.
„Nedavna vakcinacija oko 8,5 hiljada privrednika iz oko 1,5 hiljada kompanija iz cijelog regiona, za koju je PKS, u saradnji sa Vladom Srbije, obezbijedila vakcine i organizovala akciju u Beogradu, uz veliko angažovanje zapadno-balkanskih komora, naš je doprinos kako bi se stvorili uslovi za normalno poslovanje“, saopštio je Čadež.
On je ocijenio da će brzina oporavka i rast ekonomija regiona umnogome zavisiti od početka oporavka eurozone, odakle dolaze glavni spoljnotrgovinski partneri.
„Ne manje važno je da zapadno-balkanske vlade nađu način da istovremeno očuvaju makroekonomsku stabilnost i proizvodne i izvozne kapacitete i nastave podršku prije svega malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima“, kazao je Čadež.
Na pitanje kako komore mogu dodatno doprinijeti savladavanju aktuelne krize, on je odgovorio da te privredne asocijacije, pored zalaganja za izgradnju zajedničkog tržišta, rade na povezivanju kompanija i podstiču stvaranje regionalnih igrača koji će biti konkurentni na stranom tržištu.
„Pružamo podršku privredi da ojača kapacitete, prebrodi teškoće u poslovanju tokom pandemije i postane atraktivnija za investitore. Ove i naredne godine KIF će kompanijama ponuditi niz novih besplatnih usluga. Za 120 kompanija uradićemo planove digitalne transformacije i unapređenja proizvodnih procesa, a za još 60 predloge projekata kojima će konkurisati kod donatora i banaka“, rekao je Čadež.
Kako je dodao, do kraja godine markiraće se i potencijalni dobavljači iz regiona u oblasti lake industrije, poljoprivrede, automobilske industrije, cirkularne i zelene ekonomije i kompanijama na raspolaganje staviti online alati za pristup novim tržištima.
„Uz pomoć digitalnih rješenja, izvoznici iz regiona moći će da dobiju sve potrebne informacije za plasman robe na nova tržišta, pronađu pouzdane partnere iz inostranstva, ponude im svoje proizvode i usluge i postanu dio dobavljačkih lanaca stranih kompanija“, rekao je Čadež.
On je najavio da će ove i naredne godine organizovati i niz zajedničkih, tematskih sastanaka privrednika iz regiona, u formi u kojoj dozvoljava epidemiološka situacija.
„Prvi zajednički događaj upriličićemo već ovog proljeća, sa ciljem povezivanja građevinskih kompanija međusobno, kao i sa firmama iz pratećih industrija – drvna, tekstilna, reciklažna. U planu je nekoliko investicionih konferencija na kojima ćemo predstaviti potencijale za ulaganja u Balkan, kao i zajednički nastup na sajmovima u EU ili regionu“, saopštio je Čadež.
Radi se, kako je rekao, i na uspostavljanju regionalnog centra za ekonomske analize, važnog za utemeljeno kreiranje predloga vladama za pomoć privredi i komorskih usluga za podršku kompanijama, ali i promociju izvoznih i investicionih potencijala regiona.
„Razvijamo i e-platformu za digitalizaciju potpisa na sertifikatima o porijeklu robe i drugim izvoznim dokumentima“, saopštio je Čadež.
