fbpx
18.9 C
Podgorica
August 15, 2022.
NaslovnicaMINA BusinessRazvoju agrara potrebna snažnija podrška

Razvoju agrara potrebna snažnija podrška

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori godišnje prihoduje oko 450 miliona EUR od čega se polovina ostvaruje plasmanom preko turizma, pri čemu je toj strateškoj grani ekonomije potrebna značajna državna podrška, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG saopšteno je da je riječ o vrijednosti koja je veća od zabilježene u građevinarstvu, što ukazuje na izuzetnu važnost te strateške grane crnogorske ekonomije.

Sekretarka Odbora, Lidija Rmuš, rekla je da je poslovanje privrednika koji se bave proizvodnjom hrane u ovoj godini značajno otežano prije svega zbog povećanja cijena inputa, usljed pandemije i rata u Ukrajini.

Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, podsjetila na Vladine mjere u cilju sniženja cijena osnovnih životnih namirnica, kao što su smanjenje akciza na gorivo 50 odsto, uvođenje nulte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) za brašno, ulje i hljeb.

„Međutim, zbog stalnog rasta cijena potrebno je i drugim mjerama, stvoriti bolji poslovni ambijent. Zbog povećanja cijena svih proizvodnih inputa do stabilizacije tržišta, trebalo bi sagledati mogućnost uvođenja dodatnih subvencija farmerima i mljekarama za otkup mlijeka, stočnu hranu i vještačko đubrivo“, kazala je Rmuš.

Prema njenim riječima, u cilju obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja neophodno je ponovo uspostaviti sistem robnih rezervi žitarica, ulja, šećera i energenata.

Rmuš je saopštila da je uvoz hrane za pet meseci iznosio oko 270 miliona, što je 33,8 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine, dok je izvoz iznosio 16,5 miliona EUR i manji je deset odsto, tako da se deficit stalno povećava.

“Ovi podaci ukazuju na neophodnost značajnijeg uključivanja države u rješavanje pitanja visokog deficita u hrani, a nameće se i kao neophodnost aktivnijeg uključivanja svih aktera u društvu u cilju podrške proizvođačima kroz bolju promociju domaćih proizvoda, njihovo bolje pozicioniranje u trgovačkim lancima i značajno veća ulaganja u razvoj domaćih kapaciteta za proizvodnju hrane“, navela je Rmuš.

Ona je kazala da je izdvajanje iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede od 1,5 do 1,7 odsto kao što je bilo do sada, nedopustivo malo i sigurno je imalo uticaj na tako visoki deficit u hrani, pored rasta cijena koji je dijelom uticao na ostvarenu vrijednost uvoza.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Budimir Mugoša, rekao je da se svaka ozbiljna država ozbiljno posvetila rješavanju problema obezbjeđivanja dovoljnih količina hrane za svoje stanovnike.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se mora iznaći model kako bi se formirale zalihe, o čemu će biti razgovarano i sa privrednicima.

„U Spužu država raspolaže sa kapacitetima za smještaj preko 30 hiljada tona žita što su rezerve dovoljne za tri mjeseca“, kazao je Mugoša.

On je, takođe, ocijenio neprihvatljivim da su izdvajanja iz nacionalnog budžeta za poljoprivredu veoma mala i naveo je primjer da je u Srbiji zakonom definisano da ta izdvajanja iznose pet odsto. Kao jedan od najvećih problema naveo je problem naplate potraživanja proizvođača hrane, zbog čega država more aktivnije da se uključi u traženju rješenja.

Mugoša je poručio proizvođačima da moraju da se udružuju, jer će samo na taj način uspjeti da ostvare bolje rezultate, povećaju proizvodnju i stvore bolje uslove poslovanja kroz dogovor sa donosiocima odluka na državnom nivou.

On je rekao poljoprivrednim proizvođačima da moraju da iskoriste raspoloživa bespovratna sredstva za osiguranje proizvodnje, navodeći da je za ove namjene opredijeljeno 300 hiljada EUR, a iskorišćeno je svega 13 hiljada EUR.

Privrednici su tokom diskusije ukazali na veoma izražen problem nedostatka radne snage u tom sektoru i da je potrebno olakšati procedure za dobijanje radnih dozvola za strance.

„Svuda je problem motivisati ljude da se bave poljoprivredom. Moramo uraditi sve kako bismo zadržali ljude na selu i očuvali ga“, kazao je Mugoša.

Članovi Odbora ukazali su na neophodnost planske proizvodnje.

Branko Pejović iz Zrnožita smatra da su tom sektoru neophodni organizacija otkupa i smjernice poljoprivrednicima šta treba da proizvode.

„Bez planske proizvodnje za poznatog kupca uvijek će biti problema. Ako se planski radi sve bude jeftinije i do 30 odsto”, saopštio je Pejović.

Predstavnik Grupacije industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda, Damir Papić, kazao je da industrijskim pekarama, koje obezjeđuju oko 80 odsto tržišta osnovnom vrstom hljeba treba olakšati pristup povoljnim kreditnim aranžmanima, odnosno obezbijediti mogućnost korišćenja grant sredstava IPARD-a ili MIDS-a kako bi se modernizovala i bila konkurentnija.

On smatra da je pekarska industrija naročito pokazala društvenu odgovornost u otežanim uslovima poslovanja u prethodnom dvogodišnjem periodu, čak i u uslovima ograničavanja cijene.

Predstavnica Plantaža, Milena Mugoša, ukazala je na višemilionsku štetu koju je prouzrokovao nedavni grad, te kazala da je uvjerena da će država kao većinski vlasnik, ali i svi ostali subjekti doprinijeti očuvanju poslovanja te značajne kompanije.

Ona je rekla da su ove godine, i pored finansijskih problema u kojima se nalaze, uz veliki trud radnika Plantaže očekivale izuzetno dobar rod breskvi, stonog i vinskog grožđa, ali da je desetominutni grad uništio značajan dio proizvodnje.

Privrednici su ukazali na neophodnost uspostavljanja adekvatne protivgradne zaštite, koja se mora obezbijediti zbog sve češćih padavina u vidu grada koje nastaju kao rezultat klimatskih promjena.

Načelnica Direkcije za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Danka Božović je, predstavljajući informaciju o realizaciji javnih poziva kroz IPARD programe, kazala da oko 22 miliona EUR grantova iz IPARD sredstava treba iskoristiti u toku ove i naedne godine, ali da veliki problem u već potpisanim ugovorima predstavlja skok cijena.

Ona je navela da intenzivno rade na pregovorima sa Evropskom komisijom na njegovim izmjenama u vidu posebnog dodatka, kako bi se u određenoj mjeri smanjili gubici korisnika programa zbog povećanih troškova.

Božović je saopštila da su pokrenute aktivnosti da pravo na povrat PDV-a na sredstva koja su utrošili za investiciju kroz IPARD dobiju i fizička lica.

“Do kraja juna isplaćeno je 12,5 miliona EUR bespovratne podrške, a preostalo je još 39 miliona, što je zaista mali procenat iskorišćenosti”, kazala je Božović, dodajući da za aplikante veliki problem predstavlja obezbjeđivanje finansijskih sredstava.

Prema njenim riječima, sljedeća godina je ključna za povlačenje što više sredstava namijenjenih bespovratnoj podršci, što će doprijeniti kvalitetnom pripremanju za IPARD 3, koji je vrijedan 63 miliona EUR.

Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, Zorica Đorđević, upoznala je privrednike sa implementacijom nacionalnog Programa smanjenja soli, sa fokusom na postavljanje i dostizanje ciljeva njenog sadržaja u određenim prehrambenim proizvodima.

“Glavni ciljevi Programa su, između ostalog, unapređenje svijesti i znanja stanovništva i stručne javnosti o značaju smanjenja prekomjernog unosa soli hranom, te smanjenje njenog sadržaja u prerađenoj hrani, u saradnji sa proizvođačima hrane i ugostiteljima”, rekla je Đorđević.

Samostalna savjetnica u Sektoru za projekte PKCG, Sandra Perić, prezentovala je projekat BLUEfasma čiji je cilj osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala cirkularna ekonomija i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

zgrada predsjednika

Još jedan čin nepoštovanja crnogorskih institucija

Podgorica, (MINA) – Na adresu kabineta predsjednika Crne Gore danas je dostavljeno pismo predsjednika...