Herceg Novi, (MINA-BUSINESS) – Za budući razvoj crnogorskih turističkih gradova od presudne je važnosti Strategija razvoja turizma, pri čemu bi privatni smještaj trebalo razvijati i ukrupnjavati u integralne hotele, kao i jačati hotelske kapacitete, ocijenio je ekspert za upravljanje turističkom destinacijom, Ivo Županović.
On je kazao da bi akcioni plan, kao naredni korak, definisao neophodne kratkoročne i dugoročne korake razvoja, uz prioritetno rješavanje problema komunalne infrastrukture.
“Uz to, privatni smještaj trebalo bi razvijati i ukrupnjavati u takozvane integralne i difuzne hotele, pri čemu obavezno jačati hotelske kapacitete koji bi nudili mogućnosti za kongresni i sportski turizam”, rekao je Županović Radiju Jadran.
Prema zvaničnim podacima posljednje dvije godine, gro smještajnih kapaciteta na nivou države čini privatni smještaj, čak 75 do 80 odsto, što je ogroman postotak. Županović smatra da je to ključan izazov za državu kao turističku destinaciju.
To, kako je kazao, posmatra iz vizure takozvanog integrisanog turističkog proizvoda, koji se sastoji od tri komponente, odnosno prirodnih i društvenih resursa, saobraćajne pristupačnosti i receptivnih faktora odnosno smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.
Županović, koji je profesor na Fakultetu za menadžment u Meljinama, naveo je da za održivost ukupnog turističkog sistema, hotelski smještaj mora da dostigne veći procenat u ukupnom odnosu smještajnih kapaciteta.
Kad je riječ o vidovima turizma, to se mora uzročno-posljedično posmatrati u odnosu na smještajne kapacitete.
“Ono što ja vidim kao budućnost Herceg Novog je dominiranje malih hotela, ali uz razvoj velikih hotela u domenu razvoja određenih vidova turizma. Da bismo razvijali određene vidove turizma, za što mislim da je Boka, naročito Kotor i Herceg Novi bogom dani, moramo da imamo infrastrukturu”, ocijenio je Županović.
On smatra da ukoliko se želi kongresni turizam, moraju se imati sale za to, a za sportski turizam smještajni kapaciteti i uporedo razvoj sportske infrastrukture.
Produžetak sezone se, kako tvrdi, ne može raditi samo na osnovu klasičnih vidova turizma. U svijetu je prepoznat dolazeći koncept turističke destinacije kojim se izlazi u susret željama i potrebama turista i strategijski promišlja.
“U tom kontekstu bih apostrofirao sve veći značaj turističkih organizacija koje više nijesu samo administrativno definisane, već je to ključni krovni mehanizam za upravljanje destinacijom. Tu svi stake-holderi – hoteli, restorani i kulturni poslenici participiraju, ali turistička organizacija diktira turističku politiku destinacije”, naveo je Županović.
On smatra i da kvalitet smještaja u privatnom sektoru mora biti unaprijeđen kvalitativno i bolje integrisan.
“Zakonom o turizmu iz 2017. godine uvršten je pojam integralni hotel, što nije dovoljno, ali je, ipak, napredak, jer je trebalo uvrstiti i pojam difuznog hotela, koji je u Hrvatskoj odavno u upotrebi”, dodao je Žuapnović.
Riječ je o, kako je precizirao, integraciji individualnih smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju u integralni ili difuzni hotel. Difuzni hotel pojam je koji se, uglavnom, spominje za integraciju privatnog smještaja u užim, urbanim jezgrima Starog grada.
“Integralni hotel pojam je koji se, uglavnom, koristi za integraciju jedinica u stambenim zgradama. To je bitno radi ponude na tržištu, jer onda ne nudite samo iscjepkani, partikularni smještaj, već u kvalitativnom i kvantitativnom smislu bolje kapacitete, koji jedino moraju imati zajedničku recepciju i mini restoran garni tipa”, kazao je Županović.
Herceg Novi bi, takođe, mogao dobiti na značaju brendiranjem sporta i sportista, koji su svojim uspjesima sebe ili klub pozicionirali kao ambasadore grada i destinacije.
Županović je odnedavno na Listi eksperata za akreditaciju studijskih programa, odnosno reakreditaciju ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori, što smatra određenim priznanjem.
On je, na osnovu uvida u tu oblast, zaključio da postoji ogromna konkurencija između ustanova visokog obrazovanja, međutim, dva resursa čine distinkciju: ljudski resursi koji sprovode studijske programe i prepoznavanje tržišnih prilika.
