Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na većini svjetskih berzi indeksi su prošle sedmice porasli, zahvaljujući solidnim poslovnim rezultatima kompanija, ali trgovalo se oprezno zbog usporavanja rasta globalne ekonomije i neizvjesnih trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice ojačao 0,12 odsto, na 24.737 bodova, a Nasdaq indeks 0,09 odsto, na 7.164 poen, što je već peta sedmica zaredom kako ti indeksi rastu.
Međutim, S&P 500 indeks zabilježio je prvi ovosedmični pad u ovoj godini, 0,23 odsto, na 2.664 boda, prenosi Hrportfolio.
Rast Dow Jonesa i Nasdaq zahvaljuje se usponu cijena dionica u petak, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump izvijestio da je sa zastupnicima u Kongresu dogovorio trosedmično finansiranje kojim će se prekinuti rekordno duga blokada vlade, a taj sporazum ne uključuje novac za gradnju spornog zida prema Meksiku, što je i glavni razlog dosadašnje blokade.
Trump traži da 5,7 milijardi USD potrebnih za ovu godinu za gradnju tog zida bude uključeno u budžet savezne vlade, čemu se demokratski zastupnici protive.
“Vrlo brzo potpisaću zakon o otvaranju vlade na tri sedmice do 15. februara i osigurati da svi zaposleni dobiju vrlo brzo svoju platu, čim prije moguće”, rekao je Trump.
To je ohrabrilo ulagače, s obzirom na to da blokada rada dijela saveznih službi traje rekordno dugih 35 dana, što šteti ekonomiji i što je navelo mnoge analitičare na smanjenje procjena rasta američke privrede u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Ulagači su ionako već duže vrijeme na oprezu zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine te usporavanja rasta globalne ekonomije.
„Kako neki razlozi za nesigurnost na tržištu pomalo nestaju, dobićemo jasniju sliku kuda idemo. Vijest o privremenom prekidu blokade državnih službi zasigurno je pozitivna, ali dio nesigurnosti će ostati jer se radi o privremenoj mjeri”, kazao je strateg u firmi Allianz Investment Management, Charlie Ripley.
Podršku tržištu pružaju i solidni poslovni rezultati. Dosad je oko 22 odsto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate za četvrto prošlogodišnje tromjesečje, pri čemu je njih 72,3 odsto nadmašilo očekivanja analitičara.
U anketi Reutersa analitičari sada procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa biti u prosjeku veće 14,2 odsto u odnosu na isti period godinu prije, kao što su procjenjivali i na početku sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata.
To znači da je rast zarada usporen, s obzirom na to da su u prethodnim kvartalima rasle po stopi većoj od 20 odsto.
Takođe, usporava i rast najvećih svjetskih privreda, na što ukazuju svi posljednji podaci. Među ostalim, rast kineske privrede iznosio je u prošloj godini samo 6,6 odsto, što je najsporiji rast u posljednjih 28 godina.
Uz to, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je drugi put u tri mjeseca procjenu rasta svjetske privrede u ovoj godini s prethodnih 3,7 na 3,5 odsto.
Njemačka vlada snizila je procjenu ekonomskog rasta u ovoj godini s prethodnih 1,8 na jedan odsto zbog sporijeg rasta aktivnosti u globalnoj ekonomiji i neizvjesnosti u pogledu izlaska Velike Britanije iz Evropske unije (EU).
Ulagači su oprezni i zbog neizvjesnosti u vezi sa trgovinskim dogovorom između SAD-a i Kine.
I dok je Trump optimističan, njegovi savjetnici poručuju da je dogovor moguć, ali da su dvije strane po mnogim pitanjima i dalje znatno udaljene.
Pregovori traju od kada su u decembru Vašington i Peking dogovorili primirje u narednih 90 dana, nakon što su prošle godine jedan drugom nametnuli carine na uvoz proizvoda vrijednih stotine milijardi USD.
Zamjenik kineskog premijera Liu He boraviće u Vašingtonu 30. i 31. januara, kada će se nastaviti pregovori između dvije zemlje na višem nivou od onog u pregovorima početkom ove godine.
I na većini evropskih berzi cijene dionica su prošle sedmice porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,7 odsto, na 11.281 poen, a pariski CAC jedan odsto, na 4.925 bodova.
Uspon tih indeksa zahvaljuje se porukama zvaničnika Evropske centralne banke (ECB) sa sjednice u četvrtak da će rekordno niske kamate u eurozoni ostati na sadašnjim nivoima barem do kraja ljeta ove godine.
Premda se još nedavno očekivalo da će na jesen ECB povisiti kamatne stope, to je, smatraju analitičari, sve manje izgledno jer rast ekonomije eurozone usporava, dok je inflacija suzdržana zbog oštrog pada cijena nafte krajem prošle godine.
S druge strane, londonski FTSE indeks skliznuo je prošle sedmice 2,3 odsto, na 6.809 bodova, što je posljedica neizvjesnosti u vezi sa Brexitom.
Na Tokijskoj berzi, Nikkei indeks porastao je 0,5 odsto, na 20.773 boda.
