Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nastavak evropskog puta Crne Gore najviše će odgovarati privredi, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastaku sa privrednicima.
Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa Spajićem i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ta asocijacija.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da u dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti.
“Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6 odsto godišnje“, navela je Drakić.
Ona je kazala da su u ovoj godini usporene ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od tri odsto za devet mjeseci.
„Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem“, istakla je Drakić.
Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje.
Drakić je rekla da je pred crnogorskom ekonomijom i društvom mnogo izazova.
“Intenziviranje dijaloga sa Evropskom unijom (EU) koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu”, kazala je Drakić.
Ona je poručila da su vrata Komore otvorena, da žele saradnju i dogovor, te da su svjesni da su temelj dostizanja održivog razvoja crnogorske ekonomije.
Spajić je istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi.
“Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani”, rekao je Spajić.
On smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone.
Spajić je naglasio važnost razvoja infrastrukture kroz nastavak izgradnje druge dioice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog autoputa, valorizaciju aerodroma imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima zadostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje taj vrijedan resurs.
On je saopštio privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje zakona o stalnom sezoncu i o strancima.
U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone, Spajić je upoznao privrednike sa odukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila.
On je najavio početak rada Razvojne banke, kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore.
Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu.
Govoreći o projektu Velje Brdo, Spajić je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni.
On smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor.
Spajić je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radno vrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom.
Privrednici u Crnoj Gori ukazali su na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa Evropa sad 2.
Oni su istakli važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja.
Privrednici su ukazali na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera.
“Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođači”, navodi se u saopštenju PKCG.
Zabrinutost je, kako je saopšteno, izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove.
Navodi se da je naglašena važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast.
„Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima“, dodaje se u saopštenju.
Iz PKCG su rekli da privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije.
Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu.
Kako je saopšteno, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije.
Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera.
Na sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava.
Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitira kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana.
Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji.
Nišić je govorila o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, i kazala da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremeni i povremene poslove.
Ona je najavila i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
