Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bilo bi preuranjeno i neproduktivno da Vlada sada poveća minimalnu zaradu i smanji poreze i doprinose na plate, ocijenio je profesor Anđelko Lojpur i dodao da bi time poništila dosta onoga što je dobro urađeno u prošloj godini.
“Kada je u pitanju povećanje minimalne cijene rada, tu ne treba ‘veličati’ ulogu države, jer firme koje dobro posluju znaju i same koliko je bitno dobro platiti zaposlene. Dakle, platu prvo treba zaraditi, tako da postojeća zakonska rješenja nijesu prepreka kada je u pitanju visina zarade”, rekao je Lojpur Pobjedi.
Prema njegovim riječima, ostalim mjerama nije vrijeme, jer prečeste promjene mjera ekonomske politike nijesu poželjne pošto izazivaju zabunu i uzdržanost kod preduzetnika, i u početnoj fazi po pravilu podstiču rast sive ekonomije.
“To znači da bi posezanje za njima dobrim dijelom poništilo dobre rezultate prethodne godine uključujući i stopu privrednog rasta”, smatra Lojpur.
On je, govoreći o očekivanjima ekonomskog rasta za ovu godinu, kazao da su započete strukturne reforme počele da daju opipljive rezultate kroz visoke stope privrednog rasta od 4,7 odsto u 2017. i prema aktuelnim procjenama moguće i nešto veće u prošloj godini.
“Naime, činjenica da je u Crnoj Gori u dužem vremenskom periodu bio izražen takozvani proizvodni ‘output gap’, što znači da se na bazi raspoloživih resursa, odnosno onoga što prepoznajemo kao nacionalni kapital može proizvesti više, ova Vlada se svjesno našla u funkciji otklanjanja nagomilanih tržišnih deformacija tako da se povremeno javlja i u ulozi preduzetnika, posebno kada se radi o velikim infrastrukturnim projektima”, naveo je Lojpur.
Prema njegovim riječima, u prilog tome da aktivna državna politika može pokrenuti privredni rast i podstaći veću konkurentnost, pokazuju podaci prema kojima je u devet mjeseci prošle godine broj noćenja turista porastao 12,4 odsto, industrijska proizvodnja 24,4, vrijednost građevinskih radova 30,4, maloprodajni promet tri odsto, dok su strane direktne investicije dostigle iznos od 588 miliona EUR.
“Posebno važnim smatram za istaći da istinske razvojne prilike Crne Gore vidim u tome da se strateške grane kao što su turizam i poljoprivreda strateški povežu, tako da umjesto jeftinog ‘sunčanja’ gostima ponudimo zdravstveni turizam od popravke zuba do transplantacije organa, da turizam obogatimo domaćom zdravom, organski proizvedenom i ekološki čistom hranom”, smatra Lojpur.
On je, govoreći o javnom dugu Crne Gore, kazao da brojna iskustva pokazuju da se nikada ne može kazati da su javne finansije u potpunosti bezbjedne.
“Procjene pokazuju da će javni dug na kraju prošle godine biti na nivou od oko 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) procijenjenog za prošlu godinu. Međutim, ni ovi podaci nijesu dovoljno upućujući da bi mogli izvući pouzdan zaključak da li bi se domaća ekonomija u slučaju daljeg rasta javnog duga eventualno mogla naći na putu fiskalne krize”, rekao je Lojpur.
U tom smislu, kako je dodao, brojna iskustva u pogledu visine državnog, odnosno javnog duga i njegovog uticaja na ekonomska kretanja su apsolutno dijametralna, bolje reći propisana univerzalna granica održivosti javnog duga ne postoji.
