Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Postupak po tužbi konzorcijuma Bistrica Clean Energy (BCE) protiv države, zbog neizgrađene mini hidroelektrane (mHE) na rijeci Bistrici u Bijelom polju, krenuo je iznova pred Privrednim sudom.
Postupak je obnovljen nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je konzorcijumu dosuđeno 760,7 hiljada EUR uloženih u projekat mHE, uz odbijanje izgubljene dobiti od 27,5 miliona EUR, piše Pobjeda.
Konzorcijum su prvobitno činile crnogorske kompanije Žarka Burića BP Hydropower i Normal company, te hrvatski EUCON, koji je dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, u martu 2017. godine, izašao iz tog posla i mjesto ustupio crnogorskom Kronoru, koji je u većinskom vlasništvu kompanije Kroling biznismena Željka Miškovića.
Učešće BP Hydropower u konzorcijumu je 98 odsto, dok ostale dvije članice imaju po jedan odsto.
Sudija Filip Vujošević odredio je da se u ponovljenom postupku kao svjedoci saslušaju Burić, bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić i Sakib Čindrak koji bi pred sudom trebalo da se pojave 28. novembra.
Inicijalno je prvostepenom presudom utvrđeno da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva izgradnji mHE. Time je država, kako je navedeno u prvostepenoj presudi, pričinila stvarnu štetu BCE koja se odnosi na uložena sredstva.
S druge strane, ukazano je da tužilac ne može tražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to suštinski predstavljalo izvršenje obaveze iz ugovora koji je raskinut. Ipak, Apelacioni sud je ocijenio da su obje strane žalbama opravdano ukazale na bitne povrede parničnog postupka.
Apelacioni sud je u ukidnom rješenju ukazao da u prvostepenoj presudi nijesu iznijeti jasni razlozi u vezi sa raskidom koncesije, imajući u vidu da ni zaključak Vlade u vezi sa raskidom koncesije ni sama izjava o raskidu ugovora nijesu sprovedeni kao dokazi.
Sud takođe nije cijenio navode države da je BCE kriv za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti BCE da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta krajem 2019. godine.
Apelacioni sud takođe dovodi u pitanje ocjenu suda da je ugovor raskinut zbog protivljenja mještana, navodeći da se iz dokaza može zaključiti da je to bio povod za generalni zaključak Vlade koji se odnosio na iniciranje sporazumnog raskida za više projekata.
Ostalo je nejasno, kako se navodi u odluci, da li je to u ovom konkretnom slučaju bila objektivna okolnost, imajući u vidu da iz BCE tvrde da nije bilo nikakvog protivljenja.
Privredni sud je, kako se ukazuje, trebalo jasno da utvrdi da li je BCE kasnio sa nekom obavezom te da li je država zbog toga imala pravo da raskine ugovor.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
