fbpx
10 C
Podgorica
February 1, 2023.
NaslovnicaMINA BusinessPlanirano povećanje akciza nije dobro za podsticaj biznisa

Planirano povećanje akciza nije dobro za podsticaj biznisa

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Planirano povećanje akciza nije dobro rješenje za podsticaj biznisa i predstavljaće problem poslodavcima i građanima, zbog čega treba dobro razmisliti da li je ta mjera, u trenutnim ekonomskim uslovima, opravdana, smatra izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA) Milan Dragić.

“Teoretski, to bi trebalo da doprinese predviđenom povećanju budžetskih prihoda. Međutim, to bi moglo imati negativan efekat na ekonomiju u cjelini”, ocijenio je Dragić za Dan.

Kada je prethodna Vlada digla akcize na duvan i duvanske proizvode, to je dovelo do pada prihoda po osnovu akciza i povećanja sivog tržišta, pa su nakon nekoliko mjeseci smanjili akcize. Vlada u ovoj godini planira 241 milion prihoda od akciza, a od povećanja računaju na efekat od 35,6 miliona. Budžet je u srijedu dostavljen Skupštini.

Dragić je naveo da, ma koliko to bila kompleksna tema, pogotovo za ovaj ekonomski trenutak, smatra da povećanje bilo koje vrste poreza nije dobro rješenje za podsticaj razvoja biznisa u Crnoj Gori.

“Povećanje akciza dovodi do povećanja cijena, što znači da će potrošači za istu količinu novca biti u mogućnosti da kupe manje proizvoda, odnosno direktno će uticati na potrošačku korpu. Stoga je za očekivati da u narednom periodu imamo dvije vrste rezultata: prva smanjenje kupovine ovih proizvoda zbog većih cijena, što će se direktno odraziti na poslovanje kompanija koje su uključene u proizvodnju i distribuciju ovih proizvoda”, rekao je Dragić.

Prema njegovim riječima, ukoliko ne dođe do smanjenja kupovine tih proizvoda, to će se svakako odraziti nauštrb kupovine drugih proizvoda.

“Sve to nažalost u krajnjem može imati za posljedicu rast sive ekonomije, što svakako nije cilj ni privrede ni javnog sektora”, poručio je Dragić.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da budžet ima izraženu socijalnu dimenziju i određeni nivo ušteda u odnosu na budžete iz prethodnih godina, te da se može reći da je pravedniji i da je dobro što je budžetski deficit u okvirima koji su vrlo niski, ali da povećanje akciza može imati kontraefekat kao što je bio slučaj prije dvije godine.

“Opšte ekonomske teorije ne važe u vrijeme korone. Ako podignete akcizu ne znači daćete zadržati isti obim potrošnje. Takva odluka je lutrija ili rizik”, kazao je Drecun.

On je, kako je naveo, skloniji širenju poreske baze i spuštanju opterećenja.

“Trebalo je bolje odmjeriti akciznu politiku i akcenat staviti na oporezivanje luksuza i luksuznih roba”, rekao je Drecun.

On je dodao da bi trebalo oporezovati visoke zarade.

“Nijesu rijetkost plate preko hiljadu, dvije i tri hiljade EUR. Treba napraviti tri razreda plata i progresivno ih oporezivati. To je uobičajeno u Evropi i mogao bi taj model da se primijeni kod nas. Takođe, trebalo bi povećati najnižu cijenu rada između 400 i 500 EUR, a smanjiti poreze i doprinose sa 67 odsto na 35 do maksimum 40 odsto”, naveo je Drecun.

On je kazao da se pravila poslovanja ne smiju mijenjati u toku godine sa neizvjesnim rokom trajanja.

“To nije dobra poruka generalno, ali se može tolerisati u vrijeme krize”, naveo je Drecun.

On je kazao da je budžet trebalo da bude više razvojni, posebno kod Ministarstva poljoprivrede.

“Iznos koji je opredijeljen kod Ministarstva poljoprivrede ne garantuje da će poljoprivreda dobiti mjesto koje zaslužuje u strukturi naše ekonomije. Poljoprivreda treba da bude nosilac obnove realmog sektora, jer smo ogroman uvoznik hrane i vode. Tu je postojao ogroman prostor i naši potencijali leže neiskorišćeni”, ocijenio je Drecun.

Najčitanije