fbpx
NaslovnicaMINA BusinessPlan rasta može da učini Zapadni Balkan otpornijim i bližim EU

Plan rasta može da učini Zapadni Balkan otpornijim i bližim EU

Tivat, (MINA-BUSINESS) – Reforme i regionalna saradnja mogu postati motor održivog ekonomskog rasta i snažnije integracije Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište Evropske unije (EU), ocijenjeno je na panelu u okviru ESG Adria Samita.

Stručnjaci i donosioci odluka saglasili su se, na panelu „Održiva budućnost Zapadnog Balkana: Reforma politika i tržišta za dugoročni rast“, da je Plan rasta prilika koju region mora iskoristiti strateški i hrabro, kroz modernizaciju, jačanje pravne sigurnosti i privlačenje odgovornih investicija.

Ministarka evropskih poslova Crne Gore, Maida Gorčević, poručila je da Plan rasta predstavlja ključni instrument za ubrzanje reformi i integraciju Crne Gore u jedinstveno tržište EU.

„Naš fokus je na modernizaciji infrastrukture, digitalnoj transformaciji i jačanju vladavine prava – sve to kako bi Crna Gora postala konkurentna, održiva ekonomija i pouzdan partner u EU. Kroz Plan rasta ne gradimo samo usklađenost sa evropskim standardima, već stvaramo temelje za dugoročni ekonomski razvoj i jaču regionalnu saradnju“, rekla je Gorčević.

Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, naglasila da je efikasno korišćenje spoljne finansijske podrške moguće samo uz izgradnju jakih institucija, transparentnost i jasne, mjerljive rezultat.

„Naš cilj nije kratkoročna pomoć, već trajne, strukturne promjene koje će donijeti benefite budućim generacijama“, kazala je Gorčević.

Direktorica za Zapadni Balkan i istočno susjedstvo u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji (EK), Valentina Superti, istakla je da je Plan rasta za Zapadni Balkan konkretan izraz evropske posvećenosti ubrzanju integracije regiona kroz reforme koje donose opipljive koristi građanima.

Ona je kazala da je u fokusu dublje uključivanje u Jedinstveno tržište EU, uz jasno definisane kriterijume, ali i realnu podršku.

Prema riječima Superti, za uspjeh je ključno da zemlje regiona prepoznaju ovu priliku kao katalizator reformi u oblasti vladavine prava, digitalne i zelene tranzicije, kao i jačanja poslovnog okruženja.

„EK ostaje partner regionu – ne samo kao donator, već i kao saveznik u stvaranju otpornijeg, konkurentnijeg i integrisanog ekonomskog prostora“, ocijenila je Superti.

Menadžerka programa u GIZ-u, Tanja Bošković, rekla je da Zapadni Balkan ima kapacitet i znanje da odgovori na složene izazove savremenog doba, ali da je za to neophodno voditi hrabre i odgovorne politike, te iskoristiti prilike koje pruža dublja integracija sa evropskim tržištem i snažnije regionalno povezivanje, kroz okvir Plana rasta.

Ona je kazala da je panel pružio vrijednu priliku da se otvoreno razgovara o tome kako reformski procesi mogu biti pretočeni u konkretne mehanizme koji podstiču održivi razvoj, jačaju pravnu sigurnost i otvaraju prostor za ozbiljna ulaganja.

“Razvoj regiona nije samo pitanje evropskih integracija – to je proces izgradnje transparentnog, otpornog i konkurentnog ekonomskog prostora koji donosi konkretne koristi svim građanima“, poručila je Bošković.

Osnivačica E&A Law London, Ana Stanič, objasnila je značaj efikasnog rješavanja sporova za obezbjeđivanje ekonomskog rasta i prosperiteta u regionu.

Kako je navela, iako je trgovinska arbitraža ključni mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova, u regionu se ne koristi u mjeri u kojoj bi trebalo.

“Sporazumi o investicijama koje su zemlje Zapadnog Balkana potpisale sa državama članicama EU i šire, mogu igrati važnu ulogu jer jačaju povjerenje investitora, obezbjeđujući arbitražu kao mehanizam za rješavanje sporova između stranih investitora i države domaćina. Oni su dio regulatornog okvira za investiranje, u čijem su središtu pravna sigurnost i vladavina prava”, objasnila je Stanič.

Istraživač i projekt menadžer u Njemačkom savjetu za spoljne poslove (DGAF), Nikola Ksavieref, ocijenio je da je jedna zemlja suviše mala da bi imala značajan uticaj, zbog čega je neophodno udruživanje i usklađivanje napora radi bolje koordinacije politika i iskorišćavanja potencijala regiona od 18 miliona ljudi za privlačenje velikih investicija.

On je dodao da think tankovi mogu dati doprinos proširenju EU i implementaciji Plana rasta tako što će objasniti koristi koje taj proces donosi za obje strane.

“Na kraju, neophodno je iskoristiti potencijal Plana rasta EU, jer on u sebi sadrži i reformske vrijednosti, što ga čini rijetkim primjerom transakcionizma koji nosi vrijednosnu dimenziju”, zaključio je Ksavieref.

Panel je organizovao GIZ RegioTrade program, koji finansira Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova Crne Gore.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije