London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na Vol stritu su u srijedu cijene dionica potonule više od tri odsto, što predstavlja najveći dnevni pad od februara, pri čemu su gubitke zabilježili svi sektori.
Rast prinosa na američke državne obveznice podstakao je odliv kapitala iz rizičnijih investicija, prenosi Hrportfolio.
Dow Jones skliznuo je 3,15 odsto na 25.598 bodova, S&P 500 potonuo je 3,29 odsto na 2.785 poena, a Nasdaq indeks 4,08 odsto na 7.422 boda.
Najveći dnevni pad S&P 500 i Dow Jones indeksa od 8. februara u najvećoj mjeri je posljedica višesedmičnog rasta prinosa na državne obveznice.
Prinosi na desetogodišnje obveznice u srijedu su dostigli 3,26 odsto, najveći nivo u poslednjih sedam i po godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije.
Prinosi na obveznice kasnije su skliznuli sa tog nivoa, ali se ulagači ipak plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američke ekonomije.
To bi moglo navesti američku centralnu banku, Federalne rezerve (Fed) na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje ekonomije i jačanje inflacije.
Do nedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata pri kraju, ali je Fed prije dvije sedmice signalizirao da bi kamate mogao povećati i u decembru, već četvrti put u ovoj godini.
Monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u narednoj i još jednom na početku 2020. godine.
Analitičarka u kompaniji Allianz Global Investors, Mona Mahajan kazala je da tržište analizira koliko bi se dalji rast kamata mogao preliti na realnu ekonomiju u vidu povećanja kamata na hipotekarne kredite, automobilske ili kredite za studente.
„To što sada vidimo je pozicioniranje tržišta za sporiji rast”, rekla je Mahajan.
Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike Feda moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utiču na tržište kapitala, na kojem se cijene dionica kreću na najvišim nivoima u istoriji.
Veće kamate, sa druge strane, podstiču rast prinosa na obveznice, zbog čega raste njihova konkurentnost u odnosu na dionice i mogle bi izazvati usporavanje rasta ekonomije i umanjiti zarade kompanija.
Analitičar u kompaniji ICAP, Walter Zimmerman kazao je da će se tržište dionica tome prilagoditi smanjenjem cijena, a samim tim i povećanjem stope povrata.
„Dionice neće imati izbora jer ako ne ostanu konkurentne stopama prinosa na nerizične investicije, ulagači će prestati da ih kupuju kupovati i okrenuti se obveznicama”, smatra Zimmerman.
Ulagače zabrinjavaju i naznake usporavanja rasta globalne ekonomije, na što je ovih dana upozorio i
Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je zbog uvođenja carina i zaoštravanja finansijskih uslova u svijetu smanjio procjene rasta svjetske ekonomije u ovoj godini na 3,7 odsto, dok se prije očekivao rast od 3,9 odsto.
MMF je smanjio procjene rasta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kine i Evrope u ovoj i narednoj godini.
Predsjednik SAD-a, Donald Trump ponovo je zaprijetio Kini uvođenjem dodatnih carina na 267 milijardi USD vrijedan kineski uvoz, što pokazuje da trgovinske tenzije ne popuštaju i dodatno unosi nesigurnost na tržišta jer bi zarade kompanija mogle pasti.
Na rast nesigurnosti na tržištima ukazuje skok indeksa straha na Čikaškoj berzi opcija za više od 40 odsto na 22,9 bodova, najveći nivo od aprila.
To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cijena dionica, dok povećani obim trgovanja ukazuje na povlačenje sa tržišta.
Na američkim berzama vlasnike je zamijenilo 9,86 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obim u posljednjih 20 dana iznosio 7,4 milijarde.
Najveći pad, 4,8 odsto, zabilježio je tehnološki sektor. Komunikacijski, potrošački, energetski i industrijski sektor zabilježili su prosječni pad cijena dionica za više od 3 odsto, dok je najmanje, 0,5 odsto, pao defanzivni komunalni sektor.
Portfelj menadžer u kompaniji QMA, Ed Campbell kazao je da je to bilo prilično krvoproliće, jasno je da je pala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, ali malo je mjesta za skrivanje.
„Zlato je ponešto poskupilo, a indeks straha znatnije porastao”, naveo je Campbell.
On smatra da je to posljedica kumulativnog uticaja rasta kamata i strahovanja da bi trgovinske tenzije mogle naštetiti poslovnim rezultatima kompanija.
„Vidjeli smo da su se dionice dosad držale prilično dobro dok su kamatne stope rasle, ali sada se pojavljuju pukotine na tržištu. Tržišta se plaše da će Fed biti previše agresivan po pitanju povećanja kamata”, rekao je Campbell.
Trump je naveo ranije da Fed prebrzo povećava kamate, sa obzirom na to da je inflacija minimalna, a ekonomija snažna.
Nakon oštrog pada Wol strita, Trump je novinarima kazao da ne nije saglasan sa potezima centralne banke.
„Mislim da je Fed poludio”, rekao je Trump.
Na evropskim berzama cijene dionica su oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,27 odsto na 7.145 bodova, frankfurtski DAX je potonuo 2,21 odsto na 11.712 poena, a pariski CAC 2,11 odsto na 5.206 bodova.
