Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore dodijeljeno je kompanijama Amplitudo iz Podgorice za softver Indigo, danilovgradskom Montecco INC za liniju proizvoda njihove pivare PG Akademija piva, kao i cetinjskom Martexu za suvu pečenicu, vrat, kobasicu i pančetu.
Na sjednici Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore donijete su odluke i o produženju prava korišćenja tog žiga cetinjskim kompanijama Mianja za vakumirani pršut u komadu i rezani, Monstate za vakumirani pršut u komadu, kao i Martex za suvi pršut.
Predsjednik Tehničkog komiteta za softver, Božo Krstajić, objasnio je da je kompanija Amplitudo kandidovala za žig Dobro iz Crne Gore Indigo, web orjentisan program za obradu računovodstvenih podataka, mobilnu aplikaciju za njihovu vizuelizaciju i dostupnost menadžmentu kompanije.
„Taj softver pomaže menadžmentu da ima jednostavniji uvid u novčane tokove“, rekao je Krstajić i dodao da će žig Dobro iz Crne Gore doprinijeti da se taj softver bolje pozicionira na tržištima u okruženju, s obzirom na sličnu računovodstvenu regulativu u regionu.
Predsjednik Privredne komore (PKCG) i Savjeta, Vlastimir Golubović, kazao je da je Amplitudo zavrijedio žig, jer je riječ o kompaniji koja stalno unaprjeđuje proizvode i od njih se očekuje još kandidatura za žig.
Predsjednica Tehničkog komiteta za piće, Radmila Pajović Šćepanović objasnila je da je kompanija Montecco za žig Dobro iz Crne Gore kandidovala kraft piva koje proizvodi njihova PG Akademija piva.
Riječ je o, kao je saopšteno iz PKCG, pivima IPA Profesor doktor, lager Vrhunski magistar, dark lager Vječiti apsolvent, weisbeer Čista desetka, Oktobarfest Brat dekan i kraft pivo u staklenoj ambalaži od 0,33 litra.
„Kompanija Montecco implementira standarde i procedure kontrole kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, ima reputaciju na domaćem tržištu, te dobru marketinšku aktivnost“, kazala je Pajović Šćepanović.
Predsjednica Tehničkog komiteta za meso, ribu i prerađevine, Božidarka Marković saopštila je da je Martex sa Cetinja kandidovao za žig suvu pečenicu, vrat, kobasicu i pančetu, te zatražila produženje prava korišćenja tog znaka za suvu pršutu.
Prema njenim riječima, kompanija Mianja je tražila produženje prava na korišćenje znaka za vakumirane proizvode Crnogorski pršut u komadu i rezani. Ona je navela da to cetinjsko preduzeće godišnje proizvede 200 tona dimljenih proizvoda od mesa.
Monstate je takođe tražio produženje prava korišćenja žiga za vakumirani pršut u komadu. Riječ je o kompaniji sa godišnjim obimom proizvodnje od 60 tona, od čega 25 odsto plasira kroz izvoz.
„Na osnovu ispunjenosti svih potrebnih standarda, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je proizvodni pogon kompanije Monstate svrstala u objekte prve kategorije za djelatnost prerada mesa – proizvodnja proizvoda od mesa“, rekla je Marković.
Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović, podsjetila je da je projekat Dobro iz Crne Gore pokrenut 2009. godine u cilju afirmacije kvalitetnih domaćih proizvoda i njihovog uspješnijeg tržišnog učešća.
„Kolektivni žig Dobro iz Crne Gore registrovan je kod crnogorskog Zavoda za intelektualnu svojinu i Međunarodne organizacije za zaštitu prava intelektualne svojine u Ženevi“, navela je Filipović.
Desetogodišnje iskustvo i spremnost svih aktera u lancu proizvodnje i potrošnje – države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potrošača, kroz turizam, udruživanje sredstava i zajedničke akcije, u prošloj godini su rezultirali pokretanjem šireg djelovanja kroz akcije Kupujmo domaće i Domaći ukusi.
„Pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore do kraja prošle godine steklo je 19 kompanija, za 92 proizvoda, a danas ih je 21 sa 103 proizvoda“, kazala je Filipović.
Ona je dodala da je značajna pažnja posvećena medijskoj promociji projekta, domaćih proizvoda i proizvođača, što je doprinijelo njihovom boljem tržišnom pozicioniranju.
„U ovoj godini, aktivnosti u realizaciji projekta Dobro iz Crne Gore biće usmjerene na podsticanje tržišnog učešća domaćih proizvoda. Podsticaj za povećanje kvaliteta proizvoda, a posebno povezivanje primarne proizvodnje i prerade, kao i odgovarajući oblik zaštite porijekla mogu u značajnoj mjeri povećati šanse za plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu, naročito kroz sektor turizma“, ocijenila je Filipović.
Ona je predložila da se oformi tijelo sačinjeno od nosilaca žiga koje bi kvartalno analiziralo urađeno i trasiralo njihove potrebe od projekta.
Član Savjeta, Milan Perović, podržao je aktivnosti na projektu Dobro iz Crne Gore i ocijenio da je potrebno da nosioci žiga budu u fokusu kada se razmatraju laureati nagrada za poslovanje koje se dodijeljuju.
„Time bi se doprinijelo afirmaciji malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Perović i dodao da je potrebno više raditi na promociji izvoznih proizvoda, pri čemu se mogu iskoristiti iskustva zemalja u okruženju.
Direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije, Radosav Babić, podržao je projekat Dobro iz Crne Gore i kampanje Kupujmo domaće i Domaći ukus.
On je najavio da će tokom ove godine biti realizovan program podsticanja izvoza, čime će preduzeća dobiti podršku za predstavljanje svojih proizvoda na sajmovima.
Golubović je podsjetio da je prošle godine ta asocijacija organizovala predstavljanje crnogorskih proizvoda na zajedničkom štandu u Novom Sadu, Tirani, Prištini i Celju u saradnji sa resornim ministarstvima i Investiciono razvojnim fondom.
On je kazao da je Crna Gora ove godine zemlja partner na sajmu u Celju. Takođe, Komora dodjelom svojih godišnjih nagrada afirmiše crnogorska preduzeća, pri čemu su među laureatima brojni nosioci žiga Dobro iz Crne Gore, što će biti i ubuduće.
Ovogodišna dodjela Nagrade PKCG biće organizovana 19. aprila u Vili Gorica.
