Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Standard građana, uprkos rastu zarada i penzija, u prethodne dvije godine nije povećan, upravo zbog skoka cijena, saopštio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković i dodao da početkom naredne godine očekuje nova poskupljenja zbog usvojenih fiskalnih mjera.
“Dominantno očekujem rast cijene usluga, jer one uglavnom prate dohodak. Frizeri i kozmetičari će, na primjer, rezonovati na način – imao si platu 450 EUR, a moja usluga je koštala 15 EUR, sada imaš zaradu 600 EUR i moja usluga će koštati 25 EUR. To je normalna reakcija tržišta i to moramo očekivati. To je zakon ponude i tražnje – ako imamo više novca, usluga će biti skuplja“, rekao je Mulešković za CDM.
On je kazao da se znalo da će se to desiti, jer to pokazuju ekonomska teorija i praksa.
„Ako ne stvarate dodatnu vrijednost, a administrativno povećavate zarade – mora doći do rasta cijena”, poručio je Mulešković.
On je podsjetio da su ekonomske reforme donijele rast zarada u Crnoj Gori, što je uticao i na veće cijene i inflaciju.
“Uprkos velikom rastu zarada i penzija, standard građana nije rastao. Mi, zapravo, nijesmo kreirali nikakvu dodatnu ekonomsku vrijednost, već smo samo administrativno povećavali zarade, što je dovodilo do rasta troškova privrednika i samim tim do skoka cijena”, objasnio je Mulešković.
On smatra da je dodatni pritisak na tržište imao dolazak oko 100 hiljada stranaca u Crnu Goru tokom prethodnih godina, što je izazavalo skok cijena nekretnina, ali i cijena u trgovinama. Na inflaciju su, kako je naveo, uticala i globalna kretanja, naročito rat u Ukrajini.
Kupovna moć, prema njegovim riječima, nije rasla koliko se očekivalo nakon reformi 2022. godine.
“Ako bismo pogledali zvanične podatke Eurostata, 2019. godine kupobna moć je bila na 50 odsto prosjeka EU, a zarade su bile manje nego danas. Prošle godine smo bili na 51 odsto prosjeka EU, što jasno govori da rast zarada nije promijenio ništa. Nije sve u zaradama. Moramo da vidimo koliko nam vrijedi ta zarada kada odemo u market, kada plaćamo račune i sve što moramo da podmirimo”, saopštio je Mulešković.
On je kazao da je kumulativna inflacija u protekle dvije godine išla preko 30 odsto.
“Do 2022. krive prosjeka inflacije u Crnoj Gori i EU se prate. U martu 2022. kriva prosjeka inflacije u Crnoj Gori ide blago pravo naviše i odvaja se od krive prosjeka EU. Znači da se nešto u sistemu dogodilo što je izazvalo rast cijena. Ako se sjetimo da je tada došlo do rasta minimalne i svih ostalih zarada, zaključujemo da je to dovelo do rasta cijena“, rekao je Mulešković.
On je dodao da su cijene u EU rasle jer su oni imali problem sa električnom energijom.
„Možete li zamisliti šta bi se desilo da smo na sve imali i rast cijena struje? Često u posljednje vrijeme možemo čuti da imamo deflaciju tokom proteklih mjeseci. Mi deflaciju nijesmo imali od 2020. godine. Pad cijena se ne može gledati u odnosu na prethodni mjesec iste godine, već u odnosu na isti mjesec prethodne godine“, objasnio je Mulešković.
On je naveo da se upoređivanjem cijena sada i ranije dolazi do zaključka da sada možemo da kupimo manje nego što smo za isti novac mogli ranije.
Mulešković je saglasan sa ocjenom građana da su ekonomske politike koje su vođene u prethodnom periodu loše, te da akcije ograničavanja marži nijesu bile najefikasnije.
“Ne možemo računati da ćemo problem inflacije riješiti kataloškim akcijama. Ne možete da se boriti protiv inflacije tako što ćete ograničiti marže na 50, 100 ili 500 proizvoda. Tržište će naći način da to nadoknadi na nekoj drugoj strani”, saopštio je Mulešković.
On je dodao da poskupljenjima najviše pogođene kategorije koje nijesu imale nikakav rast primanja, a to su korisnici MOP-a, naknada sa ZZZ, tjelesnog oštećenja i majke sa troje i više djece. Najmlađi građani su, kako smatra, i dalje najugroženija kategorija, zbog čega bi politike trebalo kreirati uzimajući u obzir i tu činjenicu.
Mulešković je podsjetio i na nedavnu analizu Ekonomskog fakulteta, koja je pokazala da su marže u 2022. godini bile niže nego godinu i dvije ranije što dokazuje da nijesu trgovinski lanci dominantno krivi za rast cijena proizvoda.
“Često čujemo da su od rasta cijena najviše prihodovali privrednici. Jesu, ali je neko prihodovao više, a to je država. Ona je imala povećanje prihoda od rasta poreza, a to će biti tek osjetno od januara, jer smo se mi dominantno opredijelili za model finansiranja javnih finansija iz indirektnih poreza“, naveo je Kulešković.
On je podsjetio da u projekciji prihoda za sljedeću godinu preko 50 odsto čine prihodi iz PDV-a.
„Mi ćemo od januara imati set mjera koje prati povećanje zarada što će da utiče na rast cijena, jer kada uvodite novu akcizu, kada povećavate bilo koji porez – dolazi do rasta cijena. Neće privrednik smanjiti cijenu pa onda na tu smanjenu cijenu platiti akcizu ili porez, već će prije povećati cijenu proizvoda za iznos te akcize ili poreza”, rekao je Mulešković.
On smatra i da ulazak novih lanaca, poput Lidla, suprotno uvreženom mišljenju ne bi uticao na rast cijena.
“U Crnoj Gori ne posluju samo domaći već i strani trgovinski lanci i, uprkos tome, cijene ne padaju. Isto je i u regionu. Pogledajte Srbiju, koja takođe ima problem sa inflacijom. Lidl posluje na teritoriji Srbije. Da li su tamo cijene mnogo niiže? Nijesu. Šta je jeftinije? Jeftiniji je proizvod koji proizvodi Lidl, njihova marka. Tu je ključ i rješenje. Kada imate svoj proizvod možete da utičete na tržište i smanjujete cijenu“, naveo je Mulešković.
On je dodao da Crna Gora treba da se okrene domaćoj proizvodnji i kroz subvencije proizvođačima učini crnogorske proizvode dostupnije kupcima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
