London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je i prošle sedmice, treće zaredom, što se zahvaljuje porukama iz američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed) da ne treba očekivati niz rezova kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 98,30 bodova.
Pritom je američka valuta u odnosu na evropsku ojačala 0,2 odsto pa je cijena eura skliznula na 1,1105 USD, prenosi SEEbiz.
U odnosu na japansku valutu, kurs dolara pao je 1,9 odsto, na 106,6 jena (JPY). Dolarov indeks dostigao je polovinom sedmice 98,93 boda, najviši nivo u 26 mjeseci, što se zahvaljuje poruci Feda da neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Doduše, čelnici Feda odlučili su na redovnoj sjednici da smanji ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od dva do 2,25 odsto, što je prvo smanjenje cijene novca nakon deset godina.
Međutim, to se i očekivalo, a podršku dolaru pružila je poruka predsjednika Feda Jeromea Powella da taj rez nije početak dužeg ciklusa smanjenja kamata.
Powell je kazao da je Fed smanjio kamate zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, trgovinskih tenzija i potrebe da se podstakne inflacija koja je vrlo niska. Međutim, on je kazao i da taj rez ne znači da slijedi nastavak smanjenja kamata.
“Biću jasan – ovo nije početak duge serije smanjenja kamata”, kazao je Powell i dodao da nije kazao da će biti samo jedan rez kamata.
Dolar je, zahvaljujući tome, ojačao jer je dio ulagača očekivao smanjenje kamata 0,5 postotnih bodova, a u narednih godinu čak i za ukupno jedan postotni bod.
“Powellovi komentari nijesu bili previše usmjereni ublažavanju monetarne politike, pa je to potvrda da je riječ o malom smanjenju kao svojevrsnom osiguranju”, rekao je glavni valutni analitičar u Mizuho Securitiesu, Masafumi Yamamoto.
Međutim, krajem sedmice dolar je izgubio dio prethodnih dobitaka jer su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak.
Tržišta su, naime, bila uzdrmana najnovijim prijetnjama carinama iz Vašingtona na robni uvoz iz Kine.
Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je u četvrtak da će 1. septembra uvesti desetopostotne carine na robni uvoz iz Kine vrijedan 300 milijardi USD.
Trumpova prijetnja uslijedila je nakon što su se američki pregovarači vratili s trgovinskih pregovora iz Šangaja i izvijestili da napredak nije postignut. Trump je utvrdio da Kina nije ispunila obećanja koja je dala u ranijim pregovorima.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i britanska funta, čiji je kurs u jednom trenutku skliznuo na otprilike 1,21 USD, najniži nivo u 30 mjeseci.
Pritisak na funtu je posljedica sve veće vjerovatnoće da će Brexit biti neuređen nakon što je premijersku dužnost preuzeo Boris Johnson.
