fbpx
NaslovnicaMINA BusinessKreatori politika da više osluškuju glas privrede

Kreatori politika da više osluškuju glas privrede

Budva, (MINA-BUSINESS) – Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, saopštila je da iako se biznis ne bavi politikom, političari se, direktno ili indirektno, bave privredom, donoseći odluke koje često ne odražavaju interese privrednika.

Ona je na panelu Kreatori politika, da li se čujemo, održanom u okviru dvodnevne Konferencije o ekonomiji koju u Budvi organizuje PKCG, istakla važnost komunikacije biznis zajednice sa donosiocima odluka.

„Za manje od mjesec trebalo bi da dobijemo treću Vladu u posljednje tri godine i ono što ćemo argumentovati tokom ovog panela kao i u narednom periodu doprinijeće određenim zaključcima koje donosioci odluka treba da čuju“, rekla je Drakić.

Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, bila uvodničarka i moderatorka na panelu u čijem su fokusu bili izazovi sa kojima se srijeću privrednici, te njihovo viđenje kako donosioci odluka mogu da doprinesu povoljnijem ambijentu za poslovanje i sadržajnijoj regionalnoj saradnji.

Drakić se osvrnula na aktuelne ekonomske prilike, u velikoj mjeri uslovljene ratom u Ukrajini, koji za posljedicu ima visoku inflaciju, strožije uslove finansiranja, poremećene lance snabdijevanja.

Svjetska banka (SB) predviđa negativne stope rasta za brojne razvijene države, te njegovo usporavanje na Zapadnom Balkanu na 2,5 odsto. Međutim, potrošnja je ostala otporna na krizu u Crnoj Gori, koja bilježi najveću stopu rasta u drugom kvartalu, prije svega zahvaljujući ljudima koji su kod nas došli iz Ukrajine, Rusije i Turske, i u statusu su lica sa privremenim boravkom.

„Ovdje treba da damo odgovor kako da idemo dalje i zadržimo ove stope rasta ukoliko se stavovi poslovne zajednice ne čuju u dovoljnoj mjeri“, rekla je Drakić.

Osnivač i direktor NALL International Crna Gora, Jovan Lekić, je tokom izlaganja posebno ukazao na činjenicu da je u Crnoj Gori politika nadjačala privredu, te da ostale teme od društvenog značaja ne dolaze do izražaja.

„Na nama je da se taj glas čuje i da u okviru kreiranja politika promijenimo trenutnu situaciju, koja po mom sudu nije dobra, jer smatram da smo isključeni iz političkog dijaloga u pravom smislu te riječi“, rekao je Lekić.

Prema njegovim riječima, moramo zajedno tražiti načine da promijenimo trenutnu realnost, koja nije baš dobra kada je u pitanju naš region.

„Kao privrednici, moramo se bolje nametnuti kao učesnici politčkog dijaloga i to kroz institucionalni okvir. On nam je neophodan, jer smo mi ti koji smo kreatori i nosioci ekonomskog razvoja, sa praktičnim znanjem i iskustvom“, poručio je Lekić.

Prema njegovim riječima, dijalog nam je potreban kako bi definisali i održive politike i doprinijeli razvoju društva kojem svi težimo, onom bogatijem, srećnijem i uređenijem.

„Uloga privrednika mora biti drugačija, oni ne smiju biti isključeni iz donošenja ključnih odluka koje se odnose na ekonomske programe. Donosioci odluka moraju imati više sluha za privredu, ali i za tradicionalne socijalne partnere“, smatra Lekić.

On je ocijenio da Privredna komora, zajedno sa drugim komorama u okruženju, te brojna poslovna udruženja, nastoje da se izbore za bolje poziciju privrednika.

Predstavnik Manpower Group, Berat Rukiqi, je ocijenio da na Kosovu postoje izazovi koje dovode do političkog rizika i nepredvidljivosti za tamošnju privredu.

„Glavno je pitanje da li se čujemo sa donosiocima odluka, a moj odgovor je – ne čujemo se, bar ne na Kosovu. Zvaničnici se uglavnom bave dnevno-političkim i populističkim temama koje se odnose na tekuće razmirice sa Srbijom. Na Kosovu je politika gluva za privredu i makar protekle tri godine izostaje javno-privatni dijalog. Trenutno nemamo mehanizam koji bi okupio privatni i javni sektor oko važnih tema“, rekao je Rukiqi.

On je objasnio da je kosovska ekonomija suočena sa brojnim izazovima.

„Kosovska ekonomija nije toliko integrisana u međunarodno tržište, ali ono i te kako utiče na nas, jer uvozimo 90 odsto potrebnih proizvoda, uz značajan deficit. Visok nivo inflacije i nedostatak vladinih mjera doveli su do jako teške situacije za sve nas“, kazao je Rukiqi.

On smatra da su posebno problematični izazovi nedostatka javnih ulaganja – od 700 miliona očekivanih ove godine, realizovano je svega 100 miliona.

Tu su i neodrživi izvori privrede sa visokom potrošnjom koja je podsticana iz dijaspore. Preduzećima nedostaju radnici i to će postajati sve problematičnije usljed vizne liberalizacije.

„Uz nedostatak adekvatnih politika, ove i naredne godine imaćemo vrlo teška vremena, što će uticati na realnu ekonomiju, radna mjesta, ulaganja i budući ekonomski razvoj“, dodao je Rukiqi.

Prema njegovim riječima, regionalna saradnja se ne razvija u dobroj mjeri, već je, smatra, zapala u svojevrsni ćorskokak.

„Kada bi se privreda pitala situacija bi bila mnogo bolja, ali ona je rezultat nedovoljne posvećenosti kako lokalnih donosilaca odluka, tako i Evrope. Ne možemo da navedemo više od četiri postignuća Berlinskog procesa. Glavni njegov cilj je bio da se region spremi za EU tržište uspostavljanjem zajedničkog regionalnog, od čega smo daleko, uz puno barijera za trgovinsku razmjenu“, upozorio je Rukiqi.

Direktor za Srbiju Atlantic Group, Zoran Daljević, govorio je o ključnim izazovima i ekonomskim politikama u Srbiji.

On moguće pravce djelovanja privrede vidi u saradnji i dijalogu sa kreatorima politika, posebno po pitanjima donošenja zakona, propisa i strategija.

„Taj dijalog vidim kroz učešće poslovnih udruženja i uvažavanje njihovih sugestija, posebno Privredne komore, kako bi se izborili za predvidljiviji i bolji poslovni ambijent“, kazao je Daljević.

Prema njegovim riječima, svima je ideja vodilja članstvo u EU i to mora biti prioritet kako Vlade tako i privrede, iako nas čeka dug put.

Kada je u pitanju regionalna saradnja, Daljević je istakao da privrednici regiona moraju više sarađivati kako bi razmjenjivali iskustva i dobru praksu, te važne informacije za poslovanje.

„Generalno, posao privrednika je da se povezuju i zajedničkim radom grade dobar poslovni ambijent i slobodnu trgovinu“, kazao je Daljević.

Takođe, ističe da su reforme i usaglašavanje procesa sa EU od izuzetne važnosti za kreiranje stabilnog i konkurentnog poslovanja u budućnosti, te za lakši pristup EU fondovima.

Direktorica NOA Albania, Herjola Spahiu, ocjenila je da očigledno u vezi sa temom panela ima mnogo sličnosti na nivou regiona.

Organizacija kojom rukovodi obezbjeđuje pristup finansijskim sredstvima najranjivijim kategorijama, među kojima su žene, mladi, ruralne sredine, mikro preduzeća i porodice koje ne mogu da obezbijede standard bez kreditne podrške.

„Vrlo često nam iz EU zemalja dolaze da se upoznaju sa našim biznis modelom i gledaju šta mogu da usvoje i primjene u svojim kompanijama. Sigurna sam da se iz poslovanja kompanija na Balkanu mogu prenijeti brojne pozitivne poslovne prakse na evropska preduzeća. Ukoliko bismo objedinili snage u Regionu, mogli bismo bolje da nastupamo na tržištu“, kazala je Spahiu.

Prema njenim riječima, i ova organizacija nastoji da unaprijedi politike i okruženje kako bi bolje opsluživala potrebe zajednice.

„Ipak, nailazimo na prepreke da nas saslušaju, prihvate naše stavove i izmijene zakonodavstvo“, navela je Spahiu navodeći kao loš primjer formiranje lokalnih fondova za podršku privredi bez konsultacija sa privrednicima, a koje su iskoristile velike kompanije, a ne mala i srednja preduzeća.

Zemlje regiona su, kako je ocijenila, male i imaju fragmentirane ekonomije.

„Ako bismo takvi ušli na EU tržište, konkurencija bi nas pojela. Potrebno da budemo veći i dio lanaca kako bismo bili konkurentniji“, rekla je Spahiu.

Generalni direktor HIFA OIL Bosna i Hercegovina, Venan Hadžiselimović, je na početku izlaganja posebno zahvalio PKCG i istaknutim crnogorskim privrednicima na predanom radu i dobroj saradnji, ističući da je to pravi primjer dobrih odnosa, te da svi treba više da SE udružuju.

Prema njegovim riječima, svi se u regionu suočavaju sa sličnim problemima kada je poslovni ambijent u pitanju, ali da u BiH postoji dodatna nepogodnost zbog velikih problema u sistemima odlučivanja i podijeljenosti unutar organizacionih struktura eniteta, te birokratije.

„Privrednici su ostavljeni na ledini, bez zakonskih regulativa koje bi poboljšale poslovni ambijent i ubrzale različite procedure“, istakao je Hadžiselimović.

On je kazao da se prethodnih 30 godina glas privrede i poslovne zajednice u BiH nije najbolje čuo, a da mjere, koje se donose, nijesu adekvatne i ne daju prave rezultate.

„Mi se trudimo da uz pomoć naše Privredne komore i ostalih udruženja dajemo kvalitetne predloge i sugerišemo na brzinu donošenja zakona koji se tiču privrede“, rekao je Hadžiselimović.

Panel je zaključen ocjenom Drakić da su ovakvi razgovori o ekonomiji dobar put kojim privrednici mogu ukazati donosiocima odluka kako da doprinesu povoljnijem ambijentu za poslovanje i sadržajnijoj regionalnoj saradnji.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Olimpijakos pobjednik Lige konferencija

Podgorica, (MINA) - Fudbaleri Olimpijakosa pobjednici su Lige konferencije. Olimpijakos je večeras u Atini, u...