Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rast prihoda u prvoj polovini godine u odnosu na planirane i prošlogodišnje, nije suštinski uticao na ozdravljenje crnogorskih javnih finansija, pa će i dalje snažno biti prisutna potreba za zaduživanjem, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.
Kostić, koji je i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), kazao je Pobjedi da to znači da ćemo i dalje imati visoke troškove finansiranja potrošnje.
“Ma kako to izgledalo na prvi pogled, rast prihoda nije suštinski uticao na planu ozdravljenja javnih finansija. Bez obzira na ispoljeni trend u budućnosti suštinske bolesti naših javnih finansija ostaju, rekao bih da se produbljuju. I dalje će snažno biti prisutna potreba za zaduživanjem, u to ne treba imati sumnje, a to znači i dalje visoke troškove finansiranja potrošnje, nažalost”, rekao je Kostić.
Uz to, kako je dodao, ozbiljno nam prijeti enormno vraćanje dugova u narednim godinama, a mi plana za to još nemamo – samo apele.
On takvu ocjenu temelji na mišljenju što, kako je kazao, naša aktuelna fiskalna politika nije usmjerena u cilju ozdravljenja javnih finansija već u cilju održavanja politički atraktivnog nivoa javne potrošnje koji je direktno destabilizirajući i protivurječi dugoročnom rastu i razvoju.
Ministarstvo finansija objavilo je da je, prema preliminarnim podacima o prihodima i rashodima, u prvih pola godine, suficit budžeta na nivou od 174 miliona EUR odnosno 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je samo u junu ostvaren suficit od 60 miliona. Državna kasa je, prema preliminarnim podacima za period januar – jun, prihodovala 1,24 milijarde EUR što je 321,3 miliona ili 35,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Iz Ministarstva su kazali da su prihodi u prvih šest mjeseci u poređenju sa planom premašili očekivanja za 230,3 miliona ili 22,9 odsto.
Prema riječima Kostića, da bi Vlada ili bilo ko drugi trebalo da bude zadovoljan objavljenim preliminarnim rezultatima izvršenja budžeta, morali bi prvo znati koji su ciljevi ekonomske i fiskalne politike u srednjem i kratkom roku.
“Jedino na osnovu komparacije sa tako utvrđenim ciljevima može se donositi utemeljena ocjena i izraziti osjećaj zadovoljstva ili nezadovoljstva onim što je ostvareno kao i ispoljenim trendom. Vidimo da je Vlada već egzaltirana učinjenim (uostalom do sada nijesmo ni čuli drugačiji osjećaj od nje za bilo koju njenu aktivnost) a prostora za egzaltaciju apsolutno nema. Naravno, u želji da predstavite sebe boljim nego što jeste nema ničega novog, niti neuobičajenog – to je kod nas radila svaka vlada – a ova radi mimo druge. Ali ono što je zabrinjavajuće jer je postalo obrazac ponašanja jeste dovođenje javnosti u zabludu manipulacijom činjenicama, što će reći da saopštavate samo ono što vam ide u prilog, a prećutkujete ili skrivate ono što bi moglo na određeni način da baci sjenku na vašu aktivnost ili vaš rad”, rekao je Kostić.
On je dodao da bi stepen zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim u pogledu preliminarnih ocjena o izvršenju budžeta za prvih pola godine, trebalo da nam da poređenje sa ciljevima ekonomske, odnosno fiskalne politike i naznakom u kom se pravcu krećemo – makar u srednjem roku.
“Takvog odgovora očekivano nema, a ozbiljna analiza bi morala imati takvu opservaciju: gdje smo sada, a gdje želimo da budemo i da li se krećemo u željenom pravcu? Ako nema odgovora na ta pitanja, mi se ponašamo po inerciji i ne nudimo ništa smisleno. Ovo bi bio okvir u kome možemo tražiti željeni odgovor na pitanje o zadovoljstvu postignutim”, rekao je Kostić.
On je naveo da ukoliko je cilj fiskalne politike izvršenje potrošački srukturiranog, a ne razvojno strukturiranog budžeta onda su rezultati njegovog izvršenja zaista zadovoljavajući.
“Održana je potrošnja, čak je i uvećana, a zadovoljstvo punjenja budžetom je više nego opravdano. “Manje je važno“ što je to punjenje prije izraz okolnosti nego li mjera fiskalne politike. Zato se u drugi plan gura inflacija kao uzrok povećanja prihoda (neophodno je bilo ukloniti stopu inflacije iz rezultata), rast “uvezene potrošnje“ građana iz Rusije i Ukrajine koja je na nivou – jedne šestine ukupnog stanovništva Crne Gore i tome svojstven rast novoosnovanih preduzeća – novih poreskih obveznika, novi i vrlo problematični način plaćanja poreza na dobit preduzeća koji predstavlja opterećenje za privredu i njenu ionako slabu likvidnost (koji će u narednoj godini sigurno imati manje izvršenje), enormno u odnosu na produktivnost povećanje zarada koje je generisalo dodatni inflacioni pritisak i poremećaj u odnosima zarada sa potencijalom dugoročno lošim posljedicama”, kazao je Kostić.
On smatra da je na punjenje budžeta i rast prihoda uticao i izostanak kapitalnog trošenja što će reći razvoja, i njegovo prikazivanje kao uštede, te, kako je kazao, na isti način prikazivanja donacija i prihoda od ekonomskog državljanstva.
“I ono što dolazi iz pozitivne sfere uticaja, a što se takođe ne pominje jesu: efekti fiskalizacije (koju nije donijela ova Vlada), pozitivni efekti programa Evropa sad u pogledu legalizacije primanja zaposlenih”, saopštio je Kostić.
On je dodao da ipak rast prihoda u budžetu u odnosu na plan ne treba zanemarivati niti umanjivati njegov značaj jer je, prije svega, smanjio potrebu za zaduživanjem i umanjio neizvjesnost vezanu za održivost javnih finansija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
