fbpx
9.9 C
Podgorica
February 3, 2023.
NaslovnicaMINA BusinessKljuč ekonomskog razvoja Zapadnog Balkana u saradnji država

Ključ ekonomskog razvoja Zapadnog Balkana u saradnji država

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ključ ekonomskog razvoja regiona Zapadnog Balkana je u saradnji među njegovim državama, poručeno je sa konferencije o ekonomiji Montenegro 2022.

Kako je saopšteno iz Privredne komore , na panelu „Zapadni Balkan i Evropa u 2023. godini“ ocijenjeno je da očekivano smanjenje stranih direktnih investicija u zemlje Zapadnog Balkana naglašava potrebu da se mnogo brže radi na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećao relativni udio domaćih investicija i njihov doprinos razvoju ekonomije.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani Janeza Prašnikar, govoreći o podršci države različitim sektorskim grupama tokom krize, istakaon da nijesu sve dobile jednaku pomoć, pa su industrije bile slabije kompenzovane u odnosu na ugrožene sektore.

On je uporedio i države regije u korišćenju državne pomoći, uz ocjenu da su Slovenija i Srbija trošile najviše, a najefikasnije su bile Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Prema njegovim riječima, veliki je uticaj trošenja države na inflaciju ,a u najboljem položaju su male zemlje sa visokom efikanošću koje bar do kraja 2021. nijesu imale velikih uticaj državne pomoći na cijene.

“Rješenje za sadašnje doba je malo trošenje sa velikim efektima, po uzoru na Finsku i Dansku”, kazao je Prašnikar.

On je ocijenio da je državna pomoć značajno doprinijela povećanju kupovne moći stanovništva i inflaciji, te da je Evropska centralna banka trebalo ranije da reaguje adekvatnim mjerama.

“Situacija je sada drugačija, posljedice geopolitike su vidljive u zemljama sa lošijim energetskim bilansom koje sada imaju veću inflaciju”, kazao je Prašnikar.

Ključni problem u Evropskoj uniji (EU), prema njegovim riječima jeste da li se oporavak finansira iz pomoći države ili kreditima, a najveći je da li se vodi zajednička politika ili je u toku nadjačavanje među državama.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Juričić smatra da prije ekonomije, politika treba da bude ta koja će ujedinjavati ljude.

“Cilj Evrope je uvijek jedinstveno tržište na prvom mjestu, ali Evropa ni nakon 60 godina nije postala jedinstvena ekonomija, zbog velikih razlika između država”, istakao je Juričić, dodajući da razvoj pojedinačnih država nije zadatak EU, već država ponaosob.

Prema njegovim riječima, zabluda je da će države se razviti ako uđe u EU, što pokazuje i primjer Turske koja nije u EU, a raste puno više nego prosjek Evrope.

“EU je nužna za razvoj Zapadnog Balkana i region mora ući u EU, ali to nije dovoljno i moramo raditi na razvoju naših ekonomija”, kazao je Juričić.

On je rekao da je kupovna moć većine zemalja Zapadnog Balkana između 60 i 80 odsto EU, na osnovu pokazatelja ekonomske analize, ali upoređujući brojeve stanovnika, to je u stvari ispod 30 odsto i pokazatelj je siromaštva.

“Ono što je kod nas jefitno jeste radna snaga, pa su samim tim i usluge tako da ispada da imamo kupovnu moć veću nego što je u stvarnosti imamo” kazao je Juričić, dodajući da u državama regiona nadnica po satu iznosi oko deset eura, dok je prosjek u EU 30.

On smatra da ako budemo imali jedinstveno tržištu, imaćemo i jedinstvenu ekonomiju, a ukupna saradnja između zemalja je izuzetno važna kako bismo podigli ekonomski razvoj.

“Moramo stvoriti uslove kako bi naši radnici bili produktivniji i stvarali dodatnu vrijednost. Ne možemo se oslanjati na strane investicije, jer njihov zadatak nije da razvijaju naše zemlje, već da ostvare svoj profit”, istakao je Juričić, dodajući da novac iz EU ne ide ka povećanju naših proizvodnih kapaciteta.

Govoreći o inflaciji, on je kazao da, iako koriste istu valutu, većina zemalja EU ima različite stope inflacije, zato što onaj mehanizam koji se nalazi ispod valute jeste privreda.

Jurčić smatra da je glavni problem EU taj što je vode birokrate koje, kako je rekao, nemaju jasnu ideju šta raditi da energetskom krizom, jer treba nadoknaditi 150 mliljardi kubika gasa koji dolazi iz Rusije.

“Svijet se razvio u složeni sistem, ali nije razvio mehanizme šta raditi kada se isti počne urušavati. Zemlje koje imaju veliku dodatu vrijednost mogu preuzimati dio inflacije na sebe i tako se zaštiti, ali zemlje koje nemaju veliku prozvodnu vrijednost, inflaciju moraju prebaciti na potrošača ili dalje ići u minus”, zaključio je Juričić.

Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović je predstavio podatke iz Izvještaja Svjetske banke o makroekonomskom okviru Zapadnog Balkana, prema kojima će gotovo u svim zemljama WB6 rast biti manji nego u 2021.

“Inflacija pomognuta rastom energenata u EU, ali na Zapadnom Balkanu inflaciji je najviše doprinijela cijena hrane. Postavlja se pitanje da li naša inflacija uvezena, kako to možemo da čujemo s obzirom da kontorolišemo rast cijena energenata ili je posledica neselektivnog trošenja u vremenu kovida”, rekao je Vlahović.

On smatra da države regiona potencijalno čeka drugi udar rasta cijena zbog povećanja troškova za energiju.

Vlahović je naveo da se očekuje usporavanje svjetske privrede, da i dalje postoje kovid izazovi koji će uticati na globalne lance snabdijevanja, kao i da je značajan potencijalni rizik od rasta stope siromaštva.

“Čekamo krizu u gorim uslovima nego što su bili 2007. godine. Prostor za zaduživanje je sve manji. Preporuka je da se fikskalna i monetarna politika sinhronizuju, da se uspostavi odgovornost bez selektivnog i populističkog pristupa jednokratnih poteza”, kazao je Vlahović.

Prema njegovim riječima, očekivano smanjenje stranih direktnih investicija govori da zemlje regiona mnogo brže treba da rade na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećale relativni udio domaćih investicija.

“Nema razvoja sa uplivom sa strane, mi moramo da sprovedemo reforme jer domaći investitori moraju biti prvi u razvoju ekonomije pa tek onda strain”, poručio Vlahović.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović smatra da je u posljednje dvije godine u regionu intenziviran pad, i da će da se države “suočiti sa savršenom ekonomskom olujom”.

On je kritikovao različite pristupe koje svjetske politike imaju prema Zapadnom Balkanu.

“Do kada i u kojoj mjeri da će svijet imati disperziran pogled na Balkan? Velike države EU ne djeluju jedinstvene prema nama. Oko 95 odsto bankarskog sektora u Crnoj Gori je iz EU. Dakle, naš novac je dobar, a mi ne? To nije ok”, naglasio je Radulović.

Kako je dodao, nivo korupcije na Zapadnom Balkanu jeste visok, ali je to pojava koja prisutna svuda pa i u zemljama EU.

“Niko nije imun za korupciju i to ne može biti konstatno razlog zašto ne možemo dalje u EU integracijama”, rekao je Radulović.

On smatra velikim problemom što nema pomaka u rješavanju esencijalnih problema, već su očigledni improvizacija i populizam.

Prema riječima Radulovića, Berlinski proces je dogovorena kategorija, sačinjena od ozbiljnih međunarodnih sporazuma, dok je Otvoreni Balkan politička improvizacija koja služi pojedinim liderskim ambicijama.

“To nije izvor stabilnosti, već Berlinski proces i nadam se da će revitalizovati sve što je dogovoreno unutar njega a to je jako mnogo” , zaključio je Radulović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije