Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centralna banka (CBCG), ne samo da podržava, već insistira na reakciji nadležnih u smislu pokretanja postupaka za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih u toj monetarnoj insistuciji, ukoliko su utvrdi da su djelovali protivzakonito, saopštili su njeni predstavnici.
„CBCG se, u svom poslovanju, vodi načelom nulte tolerancije na korupciju. Stoga će, zbog indicija o koruptivnim aktivnostima bivšeg viceguvernera Velibora Miloševića, CBCG razmotriti dalji status imenovanog, trenutnog člana i predsjednika Odbora direktora Univerzal banke, s obzirom na prethodno izdato odobrenje toj banci za njegov izbor“, navodi se u saopštenju monetarne isntitucije.
Vijesti su u subotu objavile da je Milošević sugerisao vlasniku Atlas banke, Dušku Kneževiću, da podmiti kontrolore CBCG, koji su provjeravali zakonitost poslovanja njegove banke. Snimak razgovora Miloševića i Kneževića, koji je vlasnik Atlas banke dostavio Vijestima, navodno je nastao nekoliko mjeseci prije nego što je Milošević podnio ostavku na mjesto viceguvernera za kontrolu bankarskog sistema.
Milošević je u novembru 2015. godine tražio razrješenje sa te funkcije, sa koje je zvanično otišao u februaru 2016. na mjesto predsjedika Odbora direktora Universal banke, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa.
Iz CBCG su najavili da, iako čvrsto vjeruju u kredibilitet operativnih osoba iz Sektora za kontrolu banaka, ta monatarna institucija obaviti internu provjeru njihovog postupanja u konkretnom slučaju.
„Iako laički istraživači, pozivajući se na povjerljive izvore, bezuspješno pokušavaju da dovedu u vezu sadašnjeg guvernera CBCG, Radoja Žugića, sa izvještajem Atlas banke iz 2015. godine, ukazujemo da Savjet za finansijsku stabilnost, u sastavu iz 2015. godine, uključujući Žugića koji je tada bio ministar finansija, nikada nije bio upoznat sa bilo kojim izvještajem o Atlas banci, što potvrđuju zapisnici sa sjednica“, navodi se u saopštenju.
Iz CBCG su kazali da to mogu potvrditi i tadašnji članovi Savjeta, kao i osobe koje su prisiustvovale njegovim sjednicama.
„S druge strane, ono što je lako provjerljivo i za šta nijesu potrebni povjerljivi izvori je da je sadašnji guverner sa menadžmentom promtno naložio implementaciju supervizorskih akcionih planova prema slabim bankama u 2017. godini“, rekli su predstavnici CBCG i dodali da je u skladu sa rezultatima imlementacije tih planova u prošloj godini uslijedila adekvatna reakcija monetarne institucije.
U CBCG smatraju da odluke o dokapitalizaciji Atlas banke i uvođenju stečaja u Invest banku Montenegro (IBM) obezbjeđuju kontinuitet finansijske stabilnosti, punu odštetu malih deponenata i vrlo limitiranu izloženost države.
Oni su podsjetili da su odluka o raspisivanju poziva za dokapitalizaciju Atlas banke i rješenje o uvođenju stečaja u IBM banci donijeti u rekordno kratkom roku od uvođenja privremene uprave, na osnovu nalaza i finansijskih izvještaja privremenih upravnika.
Iz CBCG su dodali da pozivom za dokapitalizaciju Atlas banke ne kupuju vrijeme, već implementiraju jedini raspoloživi instrument, u skladu sa Zakonom o bankama. S tim u vezi, poziv za dokapitalizaciju Atlas banke je raspisan na rok od 35 dana.
Predstavnici CBCG su poručili da je finansijska stabilnost sistema u potpunosti očuvana.
„Nijedan rani indikator koji se dnevno prati ne upućuje na bilo kakve negativne uticaje po finansijsku stabilnost. Naprotiv, nepromijenjena struktura depozita i njihov rast, u iznosu od deset miliona EUR od uvođenja privremene uprave u dvije nesistemske banke, govori o procjeni tržišta da situaciju u dvije povezane banke smatra izdvojenim slučajem“, rekli su u CBCG.
Oni su dodali da će bankarski sistem brzom rezolucijom dvije slabe banke, kroz stečaj i/ili dokapitalizaciju, ojačati.
„Imajući u vidu iskustva regiona i najbolje internacionalne prakse, direktni uticaj čak i najgoreg scenarija, odnosno stečaja u obje nesistemske banke na javne finansije je minimalan“, tvrde u CBCG.
Oni su saopštili da je direktna izloženost javnog sektora, iako postoji, izuzetno niska, prema standardima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i kreće se u rasponu od 0,2 do 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Ukupan makroekonomski uticaj je veoma teško procijeniti, ali imajući u vidu veličinu nesistemskih banaka, uticaj nema potencijal da bude makro-fundamentalan. Što se uticaja na ostale banke tiče, one neće, u narednom periodu, izdvajati veću premiju za Fond za zaštitu depozita u odnosu na onu koju su plaćali posljednjih godina“, navodi se u saopštenju.
Fond će, u slučaju najgoreg scenarija, imati dovoljno nova za isplatu garantovanih depozita.
„Ne stoji ni tvrdnja da će Fond biti isušen u slučaju najgoreg scenarija, imajući u vidu stečenu aktivu u ove dvije banke. S druge strane, i regionalna praksa potvrđuje da fondovi, u ovakvim situacijama, namire svoja potraživanja iz stečajne mase banaka, u značajnom obimu. Samim tim, ne očekuje se ni potreba za zaduživanjem države po tom osnovu“, kazali su iz CBCG.
Oni su dodali da su ocjene i preporuke međunarodnih finansijskih institucija u punom kapacitetu reflektovane u akcijama CBCG. Svjetska banka (SB), kako su kazali, nikada nije upozoravala na “selektivni pristup i neadekvatnu regulativnu politiku CBCG prema rizičnim bankama,” kako navode laički istraživači.
„Naprotiv, odobravajući garanciju Vladi, SB je u 2017. godini utvrdila da je CBCG odobrila odgovarajuće vremenski ograničene akcione planove kontrole za tri banke koje su imale kvalifikovano mišljenje revizora za 2015. godinu. Postupajući po tim planovima, CBCG zahtijeva punu usaglašenost banaka sa minimalnim regulatornim zahtjevima i odredbama“, rekli su njeni predstavnici.
SB je, kako su naveli, takođe utvrdila da je tokom 2017. godine CBCG napredovala u prilagođavanju bilansa stanja slabih banaka, uključujući dodatne zahtjeve za rezervacijama i procese dokapitalizacije.
„Rezulate supervizorskih akcionih planova potvrđuje i MMF u izvještaju za Crnu Goru iz maja prošle godine, koji je ocijenio da su mjere iz supervizorskih planova kod tri male banke dovele do poboljšanja stanja u dvijema“, saopštili su iz CBCG.
SB kao naredni korak, u okviru odobravanja nove garancije Vladi, definiše da CBCG treba da preuzme aktivnosti na sanaciji, restrukturiranju ili likvidaciji banaka koje su materijalno neusklađene sa regulatornim zahtjevima, što regulator bankarskog sistema upravo i radi.
