Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Protiv države Crne Gore je do sada pokrenuto pet tužbi za naknadu štete od bivših koncesionara za gradnju malih hidroelektrana (MHE), saznaju Vijesti.
Tužbene procedure su pokrenute krajem oktobra, u novembru i početkom decembra prošle godine, odnosno za mandata prethodne Vlade, jer smatraju da im država nije omogućila da realizuju svoje investicije.
Prema raspoloživim podacima, tužbe su pokrenule firme ili konzorcijumi Plava Hydro Power za Đuričku rijeku u Plavu, Bistrica Clean Energy za Bistricu u Bijelom Polju, Hydra MNE za Bukovicu kod Šavnika, Dekar za Ljevišku rijeku kod Kolašina kao i kompanija Normal za Komoraču u Plavu.
Iznosi obeštećenja nijesu poznati.
Vlada je krajem decembra raskinula ugovore o gradnji sa četiri ova koncesionara za Đuričku rijeku, Bistricu, Bukovicu i Ljevišku, dok je za Komoraču poslala upozorenje pred raskid ugovora.
Vlada je tada raskinula ugovore za koncesije za gradnju male elektrane na Reževića rijeci i dvije na Raštaku u Kolašinu, ali za njih do sada nijesu stigle tužbe.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su naveli da je pitanje naknade štete jedan od segmenata koji se ne može zaobići i da će o tome odlučivati sudovi, dok su raskidi ugovora nastali kao posljedica neizvršavanja obaveza koncesionara.
“Uzrok svih ovih problema je proistekao iz dugogodišnjeg neplanskog pristupa izgradnji mHE, koji je u kontinuitetu zanemarivao osnovne društvene i ekološke segmente, na račun podsticanja pojednica u cjelokupnom lancu”, rekli su iz Ministarstva.
Bivša Vlada je 17. oktobra 2019. godine usvojila zaključak da u roku od deset dana pokrene pregovore o raskidu ugovora sa šest koncesionara ali nije sprovela ni jednu odluku.
Riječ je o konzorcijumima i firmama Hydro MNE, Bistrica Clean Energy i Plava Hydro Power, sa kojima je nova Vlada raskinula ugovore, kao i sa Normal Company i Elektro tehna – Industria import, koje su sada upozorene pred raskid, i sa konzorcijumom Dekar – Hidro za Trepačku rijeku koja se sada ne pominje.
“Kao što se i u svim slučajevima do sada vidi, prethodna Vlada nije imala hrabrosti da se suoči sa posljedicama svoga rada pa samim tim nije nijedan od najavljenih raskida dovela do kraja. Spremnost ove Vlade da raskrsti sa praksom guranja stvari pod tepih je imala za posljedicu odlučnost izvršne vlasti da raskine ugovore o koncesiji”, rekli su iz Ministarstva.
Oni su dodali da je prethodna Vlada krenula u postupke raskida bez ijedne urađene analize.
“To nam ukazuje da je i taj put vođena populističkim metodama zadovoljenja određenog broja građana i na štetu svih nas donosila odluke. Konkretni uslovi za raskid su nastupili kasnije”, objasnili su iz Ministarstva.
