Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Građani koji imaju više od 50 hiljada EUR štednje, ne treba da sav novac drže u jednoj banci, već da ga rasporede u više, smatraju analitičari, ali i predstavnii Fonda za zaštitu depozita (FZD) i Centralne banke (CBCG).
To se, kako je objašnjeno, stručno zove disperzija rizika i elementarni je uslov da deponenti ne izgube svoj novac u slučaju da banka ode u stečaj, piše Pobjeda.
U momentu stečaja jedne ili više banaka, svaki depozit do 50 hiljada EUR garantovan je u svakoj od banaka i biće isplaćen iz FZD. To znači da ukoliko jedan građanin ima 100 hiljada EUR depozita u banci koja ode u stečaj, on će dobiti polovinu iznosa, dok će ostatak morati da pokuša da naplati iz stečajne mase.
Za to su, kako piše list, male šanse jer je u pitanju četvrti isplatni red, nakon zaštićenih i depozita CBCG i Fonda za zaštitu depozita. Ukoliko je isti građanin 100 hiljada EUR rasporedio u dvije banke, u slučaju da obje odu u stečaj on će dobiti kompletan iznos od FZD, predviđa Zakon o zaštiti depozita.
Međutim veliki broj ljudi to ne zna ili o tome ne vodi računa, što je potvrdio slučaj Invest banke Montenegro (IBM), biznismena Duška Kneževića, koja je otišla u stečaj, a čijih je 165 deponenata, od čega 114 građana, na računima držalo preko 50 hiljada EUR. Oni će najvjerovatnije izgubiti ukupno do 15 miliona EUR.
Direktor FZD, Predrag Marković, više puta je upozoravao građane da sav novac ne drže u jednoj banci, jer je to rizično.
“Svi deponenti treba da vode računa o rizičnosti pojedinih banaka, te da disperzijom svojih depozita smanje rizik od gubitka i ostvare maksimalnu zaštitu do iznosa garantovanog depozita”, kazao je ranije Marković.
Nedavno je i direktor za kontrolu banaka u CBCG, Dejan Vujačić, kazao da je uloga FZD da štiti male deponente i objasnio da su ljudi koji imaju više novca u principu sofisticiraniji, imaju više znanja i u skladu sa tim ulažu.
Iz CBCG su, u kontekstu novih dešavanja oko IBM i Atlas banke, podsjetili da su u posljednjih pola godine upozoravali da tri, odnosno dvije banke imaju problema, ali zbog zakonskog ograničenja nijesu da saopšte imena banaka.
