Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dug EPCG Željezare je oko tri miliona, zbor neisplaćene obaveze za ekološku naknadu zbog deponovanja opasnog otpada u hali Vučionice, nastalog iz vremena Tosčelika, a račun kompanije je u blokadi.
U fabrici se nadaju da će taj problem biti riješen u narednih deset do 15 dana, prenose Vijesti.
“Ukupan dug u ovom momentu je 2,97 miliona EUR, od čega u većem dijelu, finansijsko opterećenje čine obaveze prema Poreskoj upravi. Napomene radi, navedeni iznos uključuje i obaveze za ekološku naknadu za 2022. godinu sa pripadajućim kamatama, u iznosu od 196,2 hiljade EUR, što je zapravo naslijeđena obaveza iz prethodnog perioda. Takođe, značajan dug je prema matičnoj kompaniji u iznosu od 936,29 hiljada EUR”, rečeno je zvanično Vijestima u nikšićkoj kompaniji.
Što se tiče poreskog duga, on je nastao isplatom neto zarada jer za bruto nije bilo novca.
Ministar energetike, Saša Mujović je sredinom oktobra, nakon sastanka sa radnicima i rukovodstvom Željezare i Elektroprivrede, kazao da ta fabrika ima veliki problem sa nagomilanim poreskim dugom, koji je u ovom momentu preko 1,5 miliona EUR.
“Onako kako bi to po zakonu bilo, slijedila bi blokada, odnosno uvođenje stečaja u Željezari. Naravno, to bi se negativno odrazilo na zaposlene Željezare, tako da smo posredstvom premijera Milojka Spajića i njegovim zaista velikim angažmanom imali izuzetno uspješan sastanak sa direktorom Poreske uprave Savom Laketićem, i potrudili se da pronađemo jedno kompromisno rješenje kako bi radnicima u budućem periodu bili isplaćivani lični dohoci”, rekao je Mujović tada u izjavi dostavljenoj medijima.
Mujović je kazao da je zadatak radnika Željezare da intenziviraju aktivnosti na izradi konstrukcija za solarne panele i betonskih blokova i ono što je vrlo važno i kao zaključak tog sastanka je da se tačno zna koliki mora biti prihod radnika Željezare na mjesečnom nivou kako bi kompanija poslovala na adekvatan način i kako bi zaposleni zarađivali za bruto lične dohotke.
Mujović je dodao da će to biti osnova kako bi se moglo ući kasnije u reprogram poreskog duga i kako bi radnici i svi zaposleni bili zadovoljni i ostvarivali pravo na lični dohodak.
U fabrici je trenutno zaposleno 278 osoba na neodređeno, dok su tri lica angažovana po osnovu ugovora o djelu.
“Zaposleni su trenutno angažovana na poslovima izrade i montaže zavarenih čeličnih konstrukcija za potrebe solarnih elektrana (SE), kao i na pripremi i sanaciji krovnih površina, građevinsko-betonskim radovima (izlivanje stopa za montažu SE) i unutrašnjim radovima na adaptaciji zgrada za naše potrebe i potrebe energetskog sektora. Kada su u pitanju aktivnosti na naredni period, planirano je povećanje proizvodnih kapaciteta na 2MW za novembar, odnosno tri MW za naredne mjesece”, naveli su iz kompanije uz napomenu da je u toku izrada Akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Krajem oktobra, predstavnik švajcarske kompanije 8B Capital, Igor Šamis, koja je nedavno na period od 50 godina zakupila željezarine pogone Čeličanu i Kovačnicu, obišao je fabriku i najavio da bi oko 10. novembra mogli da počnu radovi na remontu proizvodne opreme.
“Ne radi se o početku proizvodnje, jer je, ugovorom, početak proizvodnje predviđen najkasnije 12 mjeseci od datuma potpisivanja ugovora”, kazali su Vijestima nezvanično iz Elektroprivrede (EPCG).
Sa početkom remonta bila bi preuzeta prva grupa od 25 radnika.
Šamis je je krajem jula sa predsjednikom Odbora direktora EPCG Milutinom Đukanovićem potpisao ugovor o zakupu Čeličane i Kovačnice, a cijena mjesečne zakupnine je 31 hiljada EUR.
Najavili su da će u prvoj godini, od potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje, investirati 7,75 miliona EUR, a u narednih pet 36,85 miliona. Zakupac je dužan da u prvih pola godine zakupa angažuje najmanje 150 radnika, odnosno po 25 na mjesečnom nivou, a da proizvodnju pokrene najkasnije godinu nakon potpisivanja ugovora.
Elektroprivreda je Željezaru kupila od turske kompanije Tosčelik za 20 miliona EUR.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
