Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cjene dionica na svjetskim berzama ove sedmice su porasle, pri čemu su indeksi na Wall Streetu dostigli nove rekorde, najviše zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,4 odsto na 35.819 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,3 odsto na 4.605 poena, a Nasdaq indeks 2,7 odsto na 15.498 bodova.
S&P 500 porastao je u 11 od posljednjih 13 trgovinskih dana, jer su kvartalni poslovni rezultati kompanija bolji nego što se očekivalo, prenosi Hina.
Do sada je oko 280 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je 82 posto ostvarilo veće zarade nego što se procjenjivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 39,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su početkom oktobra očekivali rast od 29,4 odsto.
Kompanije upozoravaju na poremećaje u sistemu nabavki i rast troškova poslovanja zbog inflacije i nedostatka radnika, no za sada su uspjele da zadrže profitne marže prebacujući rast troškova na potrošače.
Zahvaljujući tome, slabi makroekonomski podaci ostali su u drugom planu.
Ove sedmice je objavljeno i da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao samo dva odsto na godišnjem nivou, manje u odnosu na 2,8 odsto koliko se očekivalo.
To predstavlja oštro usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom kvartalu privreda porasla 6,7 odsto.
To je posljedica ponovnog širenja koronavirusa, ali i smanjenja vladine podrške, što je negativno uticalo na ličnu potrošnju.
„I dok su makroekonomski podaci nešto slabiji, poslovni rezultati kompanija su znatno bolji od očekivanja”, rekao je direktor u U.S. Bank Wealth Management, Bill Northey.
Zahvaljujući rezultatima kompanija, najvažniji indeksi na najvećoj svjetskoj berzi porasli su četiri sedmice zaredom i dostigli nove rekordne vrijednosti.
Na ostalim svjetskim berzama ulagači su oprezniji, jer bi jačanje inflacionih pritisaka moglo navesti centralne banke u svijetu na zaoštravanje monetarne politike, što su neke već učinile.
Evropska centralna banka (ECB) potvrdila je u četvrtak da će smanjiti kupovinu obveznica na kraju godine, što je najavljeno na sjednici u septembru.
Čelnici ECB-a ponovili su i da će krizni program ukupne vrijednosti 1,85 biliona EUR ostati na snazi minimalno do kraja marta naredne godine, odnosno dok ne zaključe da je krizna faza pandemije završena.
Nakon sjednice ECB-a, na tržištima novca procjenjuje se da će banka do kraja naredne godine kamatne stope povećati u dva navrata.
„Buka u pozadini nije se promijenila posljednjih sedmica. Ulagači su i dalje zabrinuti zbog rizika od stagflacije, usporavanja rasta ekonomija, a jačanja inflacionih pritisaka. No, to je za sada više ugrađeno u tržište obveznica, nego dionica”, rekao je strateg u firmi JPMorgan Asset Management, Kerry Craig.
Naredne sedmice će u fokusu ulagača biti sjednica čelnika američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed).
Očekuje se da će Fed objaviti da počinje da smanjuje iznos namijenjen kupovini obveznica, a naredne godine mogao bi povećati ključne kamatne stope, prvi put nakon dvije godine i izbijanja koronakrize.
Većina analitičara smatra da će Fed početi da povećava kamate u drugoj polovini naredne godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.
A to bi moglo usporiti već ionako usporen oporavak ekonomija od koronakrize.
Na evropskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,45 odsto na 7.237 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,9 odsto na 15.688 poena, a pariski CAC 1,4 odsto na 6.830 bodova.
Na berzi u Tokiju Nikkei indeks je ojačao 0,3 odsto na 28.892 boda.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
