Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska drvna industrija nije adekvatno razvijena, zbog čega bi u narednom periodu trebalo raditi na povećanju broja preduzeća koja će proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji, saopštio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.
On je, na Poslovnom forumu crnogorskih i bosanskohercegovačkih privrednika iz sektora drvoprerade i opremanja objekata, kazao da je u crnogorskoj drvnoj industriji aktivno oko 150 preduzeća, koja zapošljavaju oko dvije hiljade radnika, čiji proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u strukturi izvoza.
„To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spoljnotrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pitanju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva tri kvartala prošle godine iznosila je 69 miliona EUR, a vrijednost izvezenog svega 800 hiljada EUR“, naveo je Golubović na forumu koji je organizovala PKCG u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, uz podršku Evropske mreže preduzetništva.
On je kazao da preduzeća koja posluju u oblasti drvoprerade mogu ostvariti posebne pogodnosti i olakšice ukoliko poslovanje zasnuju u crnogorskim biznis zonama.
Golubović prostor za saradnju vidi i u sektoru turizma koji, kao generator krupnih investicija, nastavlja trend ekspanzije.
„U posljednje tri godine otvorena su 103 nova hotela u Crnoj Gori, a samo u prošloj 49 sa preko 3,7 hiljada ležajeva, od kojih 85 odsto kategorije četiri i pet zvjezdica. Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne atraktivnosti“, rekao je Golubović.
On je kao dobar primjer saradnje na tom polju naveo kompaniju Carine, čije su hotele Delfin, Park i Kumbor projektovali, odnosno opremili studio Zec i kompanija Lux Co iz Sarajeva.
Golubović očekuje da će poslovni forum doprinijeti unapređenju postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih perspektiva privredne saradnje, što mora biti prioritet u budućem periodu.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, saopštio je da njihovo glavno tržište predstavlja EU, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u te zemlje.
„Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionirani na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvoprerađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u regionu“, rekao je Egrlić na forumu organizovanom u cilju unapređenja i razvoj privredne saradnje dvije zemlje.
On je dodao da najbolju robnu razmjenu BiH ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, gdje ima blagi suficit, dok je značajan deficit sa zemljama regiona, Turskom i Rusijom.
Egrlić očekuje da će nova Vlada Kosova riješiti pitanje taksi na proizvode iz BiH, što će doprinijeti da budu zastupljeniji na tom tržištu.
„Ovdje smo da približimo interes i ponudu naših kompanija i doprinesemo boljoj saradnji poslovnih zajednica BiH i Crne Gore“, poručio je Egrlić.
Sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG, Goran Popović, naveo je da se u crnogorskoj drvnoj industriji najviše preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama, kao i pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja.
On je kazao i da se najveći dio investiranja u posljednjih nekoliko godina odnosi na fabrike za proizvodnju peleta.
„Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja preduzeća koja proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa kompanijama iz BiH treba da se ostvari kroz zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta“, saopštio je Popović.
Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH, Lejla Međedović, rekla je da bosanskohercegovački drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske proizvodnje, kao i da većinu njihove ponude čine različite vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevima brojnih tržišta.
„Kroz ovu djelatnost težimo afirmaciji bosanskohercegovačkog dizajna, što nam omogućava ulazak u nove cjenovne kategorije i high-end segment tržišta“, navela je Međedović.
